Roditeljska dvojba: 6 savjeta kako upoznati djecu s novim partnerom

Dating > Roditeljska dvojba: 6 savjeta kako upoznati djecu s novim partnerom

Click here: ※ Roditeljska dvojba: 6 savjeta kako upoznati djecu s novim partnerom ※ ♥ Roditeljska dvojba: 6 savjeta kako upoznati djecu s novim partnerom

U njemu se između ostaloga nalazila i stilski ukrašena majica koju ponekad odjenem dok vozim bicikl, pitajući se primjećuju li prolaznici njezinu neobičnu poruku. Odgovornost za taj oganj bila je na vestalskim djevicama, jedinoj rimskoj verziji opatica, koje su o njemu brinule pod prijetnjom smrti. Oni nisu imali razloga da prihvate Hipolitovu gorljivu obranu čednosti, koja je kod muškaraca posve neuobičajena i nedvojbeno čudna.

Poreznoj upravi Središnjeg ureda plaćaju se sva davanja, svi su djelatnici prijavljeni na zdravstveno i mirovinsko osiguranje Središnjeg ureda. Zeus joj je umjesto braka podario visoke počasti te njoj pripada središte kuće i najbogatiji dio žrtve. Nekoliko stoljeća nakon što je Platon razradio svoj pojam ideja suprotstav-ljenih materiji, kršćanski teolozi bavili su se njegovom filozofijom hvaleći ga kao kršćanina u doba dok se Krist još nije bio rodio. To znači da bi represivno djelovanje prema ovisnicima trebalo prije svega biti u funkciji njihova što bržeg otkrivanja i pritiska društva da pri- hvate liječenje i rehabilitaciju kao zamjenu za provedbu kaznenog postupka. Makrocitno- hipokromne Povišeni MCV, sniženi MCH, regeneracijske anemije. Za razliku od alkohola marihuana ne izaziva teži poremećaj koordinacije kretnji, teškoće u govoru frfljanje i pospanost u prvoj fazi djelovanja. Izrađuju i elemente eksterijera, a planiraju i dalje ulagati u proizvodnju i nove tehnologije te širiti ponudu. Puno ulažu u sigurnost i zaštitu na radu. Kakve je pouke obuhvatna i oduševljena Euripidova publika usvojila od Hipolita?

U ovom ćemo poglavlju dati i smjernice za odabir motivacijskih tehnika radnika vježbeničke tvrtke. « Zelja joj je bila ispunjena istoga trenutka. Kasnije, kad do drugog dolaska nije došlo, utješila ih je ideja da čednošću pripremaju dušu za pobjednički ulazak u raj.

Međimurske novine 993 - Kuhanje hrane tijekom 10 minuta razara toksin. Mi smo u našem gradu uvijek spremni na novotarije, pa se i ovom akcijom pridružujemo nastojanjima zajednice da se ljudi potaknu na kretanje.

Radovan Fuchs Vinko Filipović, prof. © Agencija za odgoj i obrazovanje KNJIGU PRIREDILI mr. Jozo Ćavar Darko Tot, dipl. Krešimir Mićanović NASLOVNICA I GRAFIČKA PRIPREMA Bodema d. Pripremljeno u Agenciji za odgoj i obrazovanje Tiskano u Hrvatskoj 2009. ISBN 953-7290-12-3 ISBN 978-953-7290-12-2 3ŠKOLSKI PROGRAMI PREVENCIJE OVISNOSTI prof. Slavko Sakoman ŠKOLSKI PROGRAMI PREVENCIJE OVISNOSTI Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske Agencija za odgoj i obrazovanje Zagreb, 2009. Mehanizmi koji dovode do relapsa 28 ŠTO SU ZAPRAVO DROGE? OSNOVNI POJMOVI S PODRUČJA OVISNOSTI 33 Psihodepresori 33 Halucinogeni 37 Marihuana i hašiš, droge tipa kanabis 37 Marihuana lijek? Represija je jako skupa 53 STRATEGIJA SMANJENJA POTRAŽNJE SREDSTAVA OVISNOSTI 56 Uloga zdravstva u smanjenju dostupnosti psihoaktivnih sredstava 56 Glavni ciljevi programa smanjenja potražnje i štetnih posljedica 57 O čemu voditi računa u kreiranju učinkovite prevencije? A informiranje i uloga znanja? Sport, slobodne aktivnosti 108 S A D R Ž A J 8 ŠKOLSKI PROGRAMI PREVENCIJE OVISNOSTI Razvijanje samopoštovanja kod učenika i učenje socijalnih vještina 109 Uloga znanja u prevenciji ovisnosti. Osnove metodološkog pristupa u provedbi specifične izobrazbe u svezi s drogom i drugim ovisničkim ponašanjem 110 Kako ugraditi znanja te koja je temeljna pretpostavka da usvojena znanja utječu na donošenje odluka, a time i na izbor ponašanja? Da bi prevencija bila uspješna, potrebno je kontinuirano, integrirano u odgojno-obrazovni proces kao dio plana i programa svake škole , provoditi mjere koje su temeljem znan- stvenih istraživanja potvrđene kao učinkovite E. Evidence-based pristup utemeljen je na dobrom poznavanju uzroka fenomena koji preveniramo etiology-based. Istovremeno upućuje na pedagoški pristup kojim je moguće pridonijeti kvalitetnom struk- turiranju osobnosti djece radu i funkciji mozga prije svega te utjecati na njihove stavove, usvajanje sustava vrednota zdravlje prije svega , a time i konkretno samozaštitno ponaša- nje. S obzirom na to da je ŠPPO vrlo važan, neodvojiv, ali ipak samo dio Nacionalnog programa suzbijanja ovisnosti, stručnjaci školskog sustava trebaju što bolje poznavati i sve ostale mje- re represivne, terapijske itd. To je važno stoga da bi lakše odredili svoj udio u odgovornosti škola se vrlo često i nepra- vedno proziva , ali i da bi svoje aktivnosti škola što bolje povezala i uklopila u cjelinu koja predstavlja Nacionalni program. Znanja su im potrebna da bi bili kompetentni komunicirati s djecom i njihovim roditeljima i odgovarati im na brojna pitanja u svezi s ovisnosti i na- činom kako se pojedinac i društvena zajednica štite od zlouporabe droga. S obzirom na to da se iz godine u godinu povećava broj rizičnih ponašanja ovisnosti, kockanje, seksualna ponašanja, buling, prehrana, promet... Možda bi sve te programe trebalo povezati, objediniti u jedinstveni odgojno-obrazovni program koji se tiče zaštite zdravlja i provoditi ga u okviru posebnog predmeta. Zlouporaba sredstava ovisnosti «droga» je društveno uvjetovan fenomen Prema pojavnosti i posljedicama koje uzrokuju pojedincima, obitelji i zajednici, zlouporabu sredstava ovisnosti treba smatrati najozbiljnijom javnozdravstvenim i sociopatološkim pro- blemom suvremenog svijeta. Moralna kriza suvremene civilizacije, odbacivanje tradicionalnih vrijednosti, kriza institucije braka i obitelji, sve više djece i mladih čini nesretnim i izgubljenim. U adolescentnoj dobi skraćuje se, ubrzava ili ometa separacijski proces. U disfunkcionalnim, bolesnim ili raspad- nutim obiteljima, ne samo da je taj proces poremećen, već u njima djeca teško mogu gra- diti samopoštovanje, sustav vrijednosti i viziju svoje buduće životne organizacije. Nezdrave i neugodne obitelji i njihov sustav kontrole djeca nastoje što prije napustiti. Iz istih motiva mnoga djeca prekidaju i školovanje, a to se uglavnom događa prije no što uspiju sazreti i razviti samokontrolu svog ponašanja. Problem odrastanja imaju i djeca u obiteljima u kojima je otežan separacijski proces radi prejake emocionalne vezanosti posesivna i hiperprotektivna ljubav kojom roditelji poku- šavaju održati kontrolu. Nezrela, frustrirana, nezadovoljna i na svijet slobode nepripremlje- na mladež, lako i brzo potpada pod utjecaj i kontrolu skupina nešto starijih vršnjaka sa sličnim životnim problemima. U Hrvatskoj je danas prevelik broj mladih koji zbog želje da si na neki način osmisle svakod- nevicu živi od danas do sutra, prepušta se stihiji zabave i izlaže se pritom brojnim nepotreb- nim rizicima. Tu visokorizičnu kategoriju koriste kao potrošače organizatori zabave i užitka, koji su često povezani s drognim kriminalom. Brojni su razlozi, motivi, potrebe i životne situacije zbog kojih pojedinac može započeti, a kasnije i nastaviti s uzimanjem sredstava ovisnosti do stanja potpunog gubitka kontrole. Zlouporabu «droga» možemo definirati kao neprirodan, visokorizičan, pa i društveno neprihvatljiv način uklanjanja osjećaja patnje ili zadovoljavanja prirodne ljudske potrebe za ugodom i zadovoljstvom. Taj se osjećaj stvara, doživljava i istovremeno memorira zahvaljujući vrlo složenim meha- nizmima i utjecajima na neurobiokemijski ustroj našeg mozga. Koliko god uzimanje droga i ovisnost možemo promatrati i kao osobni izbor i individualno ponašanje čovjeka, taj je fenomen u zajednici prije svega društveno uvjetovan. Njegova pojavnost ovisi o stavovima prema uporabi pojedinih sredstava, o njihovoj ponudi i dostupnosti na tržištu kao i čimbenicima koji utječu na potražnju i distribuciju potrošnje pojedinih «droga». Napredak znanosti i rast standarda u suvremenom konzumentskom, potrošačkom i nepra- vedno globaliziranom društvu, pretjerana kompeticija, opadanje interesa za «duhovnost», poremećen sustav vrijednosti u kojem sve više dominira težnja k hedonizmu i materijaliz- mu, uz spomenutu moralnu i krizu institucije braka i obitelji, sve više ugrožavaju mentalno zdravlje ljudi s pratećim rastom pojavnosti depresije i anksioznosti. Dok samo 1% najbogatijih ljudi svijeta raspolaže s 40% ukupnog bogatstva planeta, 50% najsiromašnijih raspolaže sa samo 1%, što je velika nepravda. Sveukupnost opisanog kon- teksta utječe i na rast potražnje i potrošnje psihoaktivnih lijekova Saal D. To govori u prilog tezi da smjer razvoja suvremene civilizacije nije prilagođen izvornoj pri- 13ŠKOLSKI PROGRAMI PREVENCIJE OVISNOSTI U V O D rodi čovjeka, njegovim kapacitetima i zadovoljavanju najvažnijih potreba. Omogućena kvaliteta života sa svakodnevnicom punom stresova i neispunjenih očekivanja, neizbjež- no suočavanje s pitanjima o prolaznosti i smrti, očigledno, sve većem broju pojedinaca ne osigurava «kvalitetu podražaja» mozga na koje bi taj organ na prirodan način proizveo doživljavanje osjećaja radosti i sreće. A ako toga nema, život čovjeka počinje gubiti dubinu svog smisla i sve se teže održava motivacija za čuvanje zdravlja i izbjegavanja rizika kao pretpostavke što dužeg života, a sve više traže brza, alternativna rješenja. Neka od njih nudi farmaceutska industrija psihoaktivni lijekovi , a neka organizirani kriminal. No i mnogi drugi se pokušavaju izboriti za bolju poziciju i ugurati se u vrhove piramida stalno zaposjednutim pripadnicima elita, no tamo je vrlo malo mjesta. Zato je većina, koja smisao života i izvor ugode pokušava naći u borbi za prestiž toga tipa kao nametnutom i javno afirmiranom modelu osmišljenog življenja, osuđena na osjećaj neuspješnosti. Štoviše, taj model apostrofiran globalizacijom kompeticije na mnogim područjima npr. Konačno i snaga starenjem opada, kapacitet tijela se smanjuje, ljepota u koju se toliko ulaže nestaje, a frustracije i depresivnost povećavaju se zbog nemoći čovjeka da se odupre tom procesu. Koliko je slavnih glazbenika ili glumica zbog tih razloga postalo ovisno o psihoak- tivnim sredstvima? Represivni aparati mnogih država, kadrovski kontrolirani od vrhova piramida političkih sustava, nisu učinkoviti upravo zbog korumpiranosti. Prodaja ilegalnih droga sa zaradom većom od 600 milijardi dolara godišnje jedan je od najprofitabilnijih poslova uopće. U navede- nu smislu posebno je teška situacija u tranzicijskim zemljama opterećenim gospodarskom krizom, visokom nezaposlenosti, lošim moralnim stanjem, korupcijom, nefunkcioniranjem pravnog sustava, u kojima je političkim elitama apsolutni prioritet ostanak na vlasti. Umjesto da se zauzimanjem za stvari od općeg dobra bori za pridobivanje potpore biračkog tijela, taj sustav moći, koristeći politički inže- njering i manipulirajući narodom uz pomoć medija kreatorima virtualne stvarnosti u kojoj je istina najmanje važna , uspijeva ostati u svojoj areni radi osobnih interesa i povlaštenog statusa, a na štetu građana. U našoj zemlji, uz tranziciju na «hrvatski način» praćenu organi- ziranom pljačkom znatnih materijalnih resursa , rat je silno pogodovao širenju zlouporabe droga. Premda su dobro upućeni stručnjaci svjesni globalnih uzroka «drogiranja» mladih, oni rje- šenje ne vide u liječenju «bolesti» društva i ove civilizacije, jer bi za takav utopistički pristup trebalo imati moć i utjecaj koji bi bio snažniji od onog što ga imaju politički, ekonomski i drugi sustavi moći koji upravljaju svijetom. Oni su svjesni da je u tom i takvom svijetu sve teže sačuvati stabilnost i zdravlje obitelji i da je sve složenije i teže roditeljima zaštititi djecu od negativnih izvanobiteljskih utjecaja i pogubnih skretanja. Premda sredstva ovisnosti nije moguće ukloniti, kao ni sklonost čovjeka da se zbog težnje za osjećajem zadovoljstva izlaže ozbiljnim rizicima i uzimajući u obzir da moraju djelovati unutar opisanog društvenog konteksta, stručnjaci su uvjereni da je ipak isplativo kreirati i organizirati provođenje niza specifičnih mjera kojima se može utjecati na smanjenje uku- pne potrošnje kako legalnih tako i ilegalnih droga, a time i pojavnost i težinu svih posljedica koje njihova zlo uporaba izaziva Sakoman, S. Stanje zlouporabe droga u Hrvatskoj S incidencijom od oko 1. Daljnjih tisuću-dvije mladih postaje svake godine ovisno o drugim vrstama droga, psihoaktivnim lijekovima ili njihovim kombinacija- ma s alkoholom Katalinić, D. Svaki petnaesti adolescent pokazuje znakove ozbiljne socijalne disfunkcije bez razvijene ovisnosti poremećaj ponašanja, školski neuspjeh, psihičke smetnje, sukob sa zakonom... Budući da tijekom života o alkoholu postaje ovisna svaka dvanaesta osoba 8-9% , svaka treća o pušenju duhana 30-35% , oko 1,5% procjena o psihoaktivnim lijekovima, zloupo- rabu sredstava ovisnosti radi ranog započimanja s konzumacijom većine navedenih sred- stava, treba smatrati najtežim javnozdravstvenim problemom mladeži suvremenog svijeta a Hibell, B. ESPAD 99, 02, 05, Sakoman i sur. U V O D 15ŠKOLSKI PROGRAMI PREVENCIJE OVISNOSTI Tablica. PODACI O SVIM DO SADA REGISTRIRANIM OSOBAMA, ZAKLJUČNO S 2006. GODINOM REGISTAR, HZJZ , LIJEČENIM ZBOG ZLOUPORABE DROGA MKB F11. Županija Svi tipovi ovisnosti F11. Dok se samo vrlo mali dio od ukupnog broja konzumenata prijavi sustavu za tretman najčešće nakon policijske intervencije zbog posjedovanja droge , u Hrvatskoj je omjer «ikad i nikad» liječenih ovisnika o opijatima procjena 1 : 1. To bi značilo da je oko 26. U pokušaju da se procijeni koliko je od tog broja trenutno danas, 2008. Nevjerojatne razlike u broju registriranih liječenih ovisnika u pojedinim županijama prven- stveno su uzrokovane razlikama u pojavnosti tog tipa ovisnosti u ukupnoj populaciji. Glavni čimbenik zbog kojeg postoje tolike razlike u pojavnosti na lokalnog razini jest razlika u ponudi dostupnosti droga. Ponuda pak ovisi o kvaliteti i kontinuitetu rada represivnog aparata prvenstveno policije na lokalnoj razini. Činjenica je da je temeljna mreža organiziranog kriminala aktivnija u županijama koje eko- nomski bolje stoje i iz kojih se prodajom droga može izvući veći novac. U tim je sredinama i korupcija na višim razinama isplativija. Broj liječenih ovisnika sigurno ovisi i o kvaliteti privlačnosti lokalnih programa liječenja ovisnika tako da su i razlike u omjeru između «ikad i nikad» liječenih ovisnika prema župa- nijama znatne. Grad Zagreb ima u kontinuitetu najdostupnije i najkvalitetnije programe, zatim Istarska županija. Znatno je slabije npr. Uzimajući u obzir te činje- nice, stručnjaci, svjesni da ne mogu utjecati na bolje funkcioniranje pravne države, moraju pojačati svoje napore da programima školske i izvanškolske primarne i sekundarne preven- cije, kao i programima otkrivanja i liječenja ovisnika, moraju pridonijeti zaštiti mladeži od pogubnih posljedica zlouporabe droga. Heroinski ovisnici u Hrvatskoj svoj put prema toj najtežoj drogi u 85% slučajeva započinju u prosjeku u 16. Znatan ih broj u 17. Većina tu drogu u početku uzima ušmrkavanjem na nos. U V O D 17ŠKOLSKI PROGRAMI PREVENCIJE OVISNOSTI Redovito uzimanje praćeno gubitkom kontrole u prosjeku se javlja u 22. Posljednjih godi- na u porastu je uporaba kokaina, u porastu je i politoksikomanija uzimanje više droga. Osnove suvremene strategije suzbijanja zlouporabe droga Stručnjaci u svom nastojanju da temeljem suvremene strategije, koja bi rezultirala dobro osmišljenom, provedivom i kontinuiranom društvenom akcijom Nacionalni program suz- bijanja zlouporabe droga , moraju tražiti prostor i načine djelovanja, svjesni svih ograniče- nja i zadanih okvira koje određuje opisani politički, ekonomski i socio-kulturni kontekst. Njima je jasno da samo vrlo složen, na znanstvenim činjenicama potvrđen, dobro koordi- niran intersektorski program, kreiran od najkompetentnijih eksperata, koji je u svim najvaž- nijim elementima utemeljen na kontinuiranom radu dobro motiviranih i specijaliziranih profesionalaca i stručnjaka prije svega državnih institucija , može utjecati na smanjenje potražnje, ponude i svih štetnih posljedica uzimanja droga Sakoman, S. Analizirajući sveukupnost konteksta unutar kojeg EU, kojoj teži i Hrvatska, pokušava har- monizirati i standardizirati programe suzbijanja droga, vidljiva je sve naglašenija potreba da se pritom poštuju ljudska prava, osobne slobode građana te visoki etički i profesionalni standardi. To pak otvara prostor za sve veći pritisak dijela liberalno orijetiranih građana, da sa što manje rizika i zakonskih posljedica mogu ostvarivati svoju slobodu izbora o načinu na koji će živjeti i «umirati». Posebno je aktualno pitanje dekriminalizacije posjedovanje kanabisa za osobnu uporabu. Granične crte postaju sve više geografski pojam, a radi sve liberalnijeg režima kontrole graničnih crta, sve je složenije koristiti represiju da bi se ograničila dostupnost droga. Ako se sagleda globalno funkcioniranje sustava moći osobito elementi obavještajnih za- jednica i dijelovi krova političke elite na svjetskoj razini i činjenicu da su ponajviše usmjere- ni na kontrolu materijalnih resursa i gomilanje novca , tada se s pravom može pretpostaviti da su involvirani uz poslove s oružjem i naftom energijom i u poslove s drogom. Posve suprotno očekivanjima, nakon što su SAD vojnom intervencijom preuzele kontrolu nad Avganistanom, ne samo da se nije smanjila, već se proizvodnja opijuma a time i heroina značajno povećala EMCDDA, 2008. To je razlogom da će i u perspektivi programi smanjenja potražnje droga, ako se budu kvali- tetno provodili, davati veći doprinos zaštiti zdravlja ljudi nego programi smanjenja ponude droga represija. Balansirajući između represivnih i edukativnih mjera, Europska unija vrlo uspješno smanjuje pušenje duhana. U V O D 18 ŠKOLSKI PROGRAMI PREVENCIJE OVISNOSTI Smanjuje se donekle i pojavnost zlouporabe nekih ilegalnih droga ecstasy npr ali i svih štetnih posljedica koje se javljaju zbog konzumacije droga virusne bolesti, oštećenje zdrav- lja i smrtnost, te rizici stradanja u prometu. Da bi se to postiglo, afirmira se važnost druš- tveno-medicinskog modela u okviru kojeg se ovisnost definira kao kronična, recidivirajuća bolest. U liječenju te bolesti angažiraju se sve veći stručni resursi. U sve više europskih država uspješno se sužava prostor za instrumentalizaciju programa suzbijanja droga u političke ili komercijalne svrhe, a njihove političke elite u procesu dono- šenja odluka sve više prihvaćaju i podržavaju sugestije stručnjaka i njihovih kompetentnih institucija E. U pristupu tretmanu ovisnika iz godine u godinu sve je manji utjecaj moralne paradigme kojom se zlouporaba droga kao i ovisnost smatra osobnim problemom i posljedicom osobnog izbora neodgovornih pojedinaca «koji moraju plaćati račun zbog načina na koji su odlučili uživati u životu». Među 14 kategorija građana Europe, koji su najviše izloženi stigmatizaciji i netoleranciji, na prvom su mjestu ovisnici o drogama a na drugom u RH na trećem , ovisnici o alkoholu Sakoman, M. Moralisti ni danas ne uzimaju u obzir činjenicu da je skretanje jednog 14-godišnjeg tinej- džera prema zlouporabi droga, koje najčešće nije pravovremeno otkriveno i praćeno kvali- tetnom stručnom, zaštitnom intervencijom, prije svega posljedica neodgovornosti obitelji i institucija društvene zajednice. Njima ni danas nije bitna spoznaja znanstvenika koji su dokazali na koji način droge pogubno djeluju na organizaciju i strukturiranje rada mozga mladeži, na razvoj osobnosti i psihosocijalno sazrijevanje. Ako pojedinac «otkriven zbog drogiranja» mora podnositi društvenu osudu i brojne po- sljedice, od kojih su svakako najteže, stigmatizacija, kriminalizacija, marginalizacija, a zbog preferiranja represivnih intervencija i punjenje zatvora žrtvama narkokriminala, tada nije ni čudno da ovisnici i njihove obitelji prikrivaju problem. I umjesto da ga rješavaju koristeći pravovremenu stručnu pomoć, oni ostaju u prostoru nametnute im stigme i pod kontro- lom narkokriminala. Upravo zbog toga i danas su najžešći pobornici moralističkog pristu- pa upravo oni sustavi koji ostvaruju profit trgovinom drogama i tobožnjom brigom kako za zdravu mladež komercijalizacija prevencije tako i za ovisnike slučaj mnogih komuna. Loša kontrola narkokriminala s posljedičnom snažnom ponudom droga otežava provođe- nje učinkovite prevencije odgojno-obrazovnog tipa, a dovodi i do slabijih rezultata terapije ovisnika zbog većeg rizika recidivizma. Svakako bi bilo bolje spriječiti ovisnost učinkovitim programima primarne prevencije. Gotovo da se sve što se i inače normalno radi u interesu djece, počinje svoditi pod nazivnik prevencije. Time se zapravo samo udaljavamo od cilja rasipajući nepotrebno velike resurse. Učinkovita prevencija specifično je osmišljen odgoj i informiranje. To je proces koji traje godinama i koji prvenstveno mogu i moraju provoditi obitelj i škola Farrer, S. Tu se radi o zasebnom i vrlo složenom i specifičnom spektru aktiv- nosti koje bi trebale biti sastavni dio plana i programa svake školske i predškolske ustanove Sakoman S. Afirmacija uspješnog roditeljstva, učenje životnih vještina, specifična edukacija o štetnim posljedicama uzimanja sredstava ovisnosti i pravovremeni diskretni personalni zaštitni pro- grami za rizičnu djecu , glavne su točke koje se odnose na primarno-preventivnu aktivnost škola. Ostale točke više se odnose na sekundarnu prevenciju te poboljšanje standarda pe- dagoškog rada s djecom općenito. Umjesto toga od 2001. Takvom orijentacijom teško je osigurati potrebnu utjecajnost, ispravnost pristupa, obuhvat ciljne populacije, kontinuitet i učinkovitost potvrđenu znanstveno utemeljenim programi- ma evaluacije. Uspješan pozitivno utjecajan odgoj nezamisliv je bez kvalitetnog interaktivnog odnosa koji se uspostavlja i održava između odgajatelja i onih koje odgajamo. Uz ljubav i po- štovanje i istinsko zauzimanje za interese i potrebe djece, koja se u toj interakciji moraju dobro osjećati, da bi bili uspješni u njihov mentalni prostor treba ugraditi mehanizme strategiju kojim će se sami štititi od iskušenja dokazujući ujedno time da su spremna poštivati postavljena im ograničenja, odgajatelji moraju biti dobri modeli za identifikaci- ju i za taj posao moraju imati posebna znanja, vještine i iskustvo. Znanstvena su istraživanja potvrdila u kojoj mjeri mogu genetska dispozicija kao i indivi- dualno neprilagođeni tipovi odgoja djece silno povećati rizik razvoja ovisnosti Raboteg- Šarić, Z. Danas se zna da npr. Rezultati istraživanja na uzorku današnjih zagrebačkih heroinskih ovisnika pokazali su da ih je više od 70% u djetinjstvu bilo uključeno u intenzivni klupski, sportski trening Čurković S. Državna strategija mora voditi računa o činjenici da velik doprinos zaštiti još zdrave djece i mladeži daju programi ranog otkrivanja i osiguranja stručne intervencije tretmana ovisni- ka i konzumenata droga, koji, ako su neliječeni, negativno utječu i prenose drogu na zdravu mladež. Neliječeni ovisnici i drogirana mladež most su koji povezuje još zdravu mladež s jedne i kriminalni sustav koji organizira ponudu droga s druge strane. Zbog toga valja naglasiti da dobra sekundar- na prevencija silno pridonosi zaštiti zdravih i time osnažuje učinke u primarno preventiv- nom smislu. Lokalne zajednice osiguravanjem sadržaja i uvjeta za kvalitetno, zdravo i nerizično druženje i zabavu mladih u slobodno vrijeme, pridonose smanjuju potražnje za drogama. Nema toga programa primarne prevencije koji će u jednom gradu učinkovito zaštititi novu generaciju tinejdžera od zlouporabe droga, ako oko njih, nakon što počnu izlaziti, sve bude vrvjelo od konzumenata, drogiranih neliječenih ovisnika i dilera koji im nude drogu. Oni će se u tom slučaju u veliku broju jednostavno utopiti u tu supkulturu koju kontrolira narkokriminal. To samo govori da sve komponente programa suzbijanja ovisnosti u zajednici moraju biti povezane i međusobno se osnaživati. Ovisnost — kronična recidivirajuća bolest mozga Stručnjaci koji se bave prevencijom moraju dosta znati o fenomenu koji žele prevenirati. U ovom slučaju radi se o jednoj posebnoj bolesti koja ima kao i sve druge bolesti svoju defi- niciju, etiologiju, razvoj, kliničku sliku, terapiju. Definicija: Prema DSM-IV kriterijima slično opisu u Međunarodnoj klasifikaciji bolesti X. Tvar se često uzima da bi se ti simptomi olakšali ili izbjegli ili se zbog istog razloga uzimaju druge slične tvari. Može se raditi i o klinički znatnom stanju uznemirenosti i narušene dje- lotvornosti na društvenom, poslovnom i drugim područjima, ukoliko se smanji ili prekine uzimanje tvari. Za razliku od DSM-IV uz navedeno i opisano, ali sažeto u pet kriterija, u ICD-10 dodaje se šesti, a odnosi se na prisutnost žudnje za uzimanjem psihoaktivne tvari. Ako klinička slika ovisnosti nije razvijena, ako se radi o štetnim posljedicama vezanim uz višekratno uzimanje tvari, a nije prisutan ni razvijen obrazac prisilnog uzimanja tvari i nema tolerancije niti simp- toma sustezanja, tada se radi o posebnoj dijagnostičkoj kategoriji zlouporaba psihoaktivne tvari. Definicija stanja ovisnosti i zlouporabe zajednička je za sve psihoaktivne tvari, uklju- čujući alkohol i psihoaktivne lijekove, premda postoje znatne razlike u kliničkim slikama u odnosu na pojedina sredstva ovisnosti. Svjetska zdravstvena organizacija, uzimajući u obzir kriterije DSM-IV i ICD-10, preporučila je cjelovitu definiciju ovisnosti kao bolesti. U ponešto prilagođenoj verziji: Ovisnost kao bolest definira se kao psihičko, a katkad i fizičko stanje koje nastaje zbog međuodnosa živog organizma i višekratnog uzimanja psihoaktivne tvari, a karakterizi- rano je ponašanjem i drugim duševnim procesima koji uvijek uključuju unutarnju prinu- du znak gubitka kontrole zbog neodoljive žudnje da se unatoč svjesnosti o prisutnim štetnim posljedicama zdravstvenim, socijalnim i drugim , nastavi s povremenim ili redo- vitim uzimanjem tvari da bi se doživjeli ugodni učinci ili izbjegla patnja zbog sustezanja. Tolerancija može, ali ne mora biti prisutna. Osoba može biti ovisna o više psihoaktivnih tvari istovremeno. Psihička ovisnost je stanje unutarnje prisile znak gubitka kontrole za povremeno ili redo- vito uzimanje sredstava ovisnosti radi stvaranja osjećaja ugode ili izbjegavanja nelagode, znakovi apstinencije su psihičkog karaktera. Ponekad je teško odrediti granicu između ta- kve ovisnosti i životnih navika. Fizička ovisnost je stanje prilagodbe organizma staničnih procesa na sredstvo ovisnosti koje se manifestira karakterističnim u odnosu na vrstu tvari poremećajima fizičke i psihič- ke prirode pri obustavljanju ili znatnom smanjenju u tijelo unesene količine psihoaktivne tvari. S neuroznanstvenog stajališta teško je prihvatiti postojanje samo psihičke ovisnosti, jer bi to značilo da psihičke funkcije nemaju svoju molekularnu osnovu u zbivanjima u našem mozgu. Dok opijati heroin najizraženije uzrokuju tešku kliničku sliku fizičke i psihičke ovisnosti, i to će se stanje razviti kod oko 90% osoba nakon svega mjesec dana redovitog uzimanja, alko- hol, jer je znatno manje adiktivan, uzrokovat će blažu ovisnost i to kod desetak posto kon- zumenata nakon pet do deset godina prekomjernog pijenja. Kokainski tip je obilježen prije svega snažnom psihičkom ovisnosti. Ecstasy MDMA stvara umjereno snažnu ovisnost. Droga s vremenom ima sve slabije učinke na mozak zbog oštećenja serotoninskih neu- rona , konzumenti sami spontano prekidaju uzimanje te droge pa rijetko traže liječenje. U V O D 22 ŠKOLSKI PROGRAMI PREVENCIJE OVISNOSTI Kanabis THC i halucinogeni poput LSD-a najčešće uzrokuju samo blagu psihičku ovisnost, umjerenu do tešku psihičku i fizičku stvaraju stimulansi amfetamniskog tipa, BZD, barbitu- rati, nikotin. Etiologija i razvoj ovisnosti Poznavanje etiologije zlouporabe droga, ovisnosti i kliničkog tijeka bolesti, bitno je za razu- mijevanje ispravnog pristupa u provođenju prevencije Sakoman, 2008. Zlouporabu opojnih droga treba promatrati kao neprirodan, rizičan, štetan, pa i društve- no neprihvatljiv način zadovoljavanja prirodne ljudske potrebe za doživljavanjem ugode ili uklanjanjem osjećaja boli, stresa i patnje. Ljudsko je biće osobito djeca i mladi znatiželjno, teži novim doživljajima i iskustvima, a najteže se kontrolira u ponašanjima koja rezultiraju neposrednim doživljavanjem užitka. Istraživanja upućuju na zaključak da uskraćivanje djeci doživljavanja život- ne radosti zbog nepovoljnih čimbenika okoline dovodi do pada razine dopaminskih D2 receptora. Reducirana dopaminska funkcija kasnije može biti uzrokom smanjenog osjećaja užitka i nagrade kroz prirodne aktivnosti, što povećava rizik traženja euforije uzimanjem droge Morgan, D. Kod svakog djeteta taj je rizik određen specifičnim suodnosom nekoliko čimbenika: funk- cionalnost obitelji kvaliteta odgoja , bio-psihološka dispozicija genetika te karakteristike i utjecaji okruženja u kojem dijete odrasta dostupnost droga, utjecaj i pritisak supkulture konzumenata u vršnjačkim skupinama, trendovi zabave, negativni utjecaji medija, kvaliteta i organiziranost školskih i drugih programa prevencije Volkow, N. Utjecaj odgoja od presudne je važnosti u formiranju osobnosti i stvaranju mentalnog kon- strukta u kojem su temeljne funkcije mozga dobro razvijene i organizirane Siegel, D. Djeca, koja su još u predadolescentnom razdoblju odgojem naučena razboritosti, dakle i upućena u proces donošenja kvalitetnih odluka, pa je kod njih ponašanje samosvjesno upravljano razmišljanjem i uzročno-posljedičnim prosuđivanjem stva- ri što je znak uspostavljene funkcionalnosti prefrontalnog korteksa , još ako imaju dobro izgrađenu savjest usađeni unutarnji osjećaj za razlikovanje između «dobra i zla» , znatno lakše i uspješnije kontroliraju ponašanja usmjerena na neposredno do- življavanje ugode i otpornija su na štetne vanjske utjecaje. Za takvu djecu možemo reći da su mudra. U V O D 23ŠKOLSKI PROGRAMI PREVENCIJE OVISNOSTI Osobe opisanih karakteristika, ako poslije u životu stjecajem okolnosti ipak započnu s uzi- manjem droge, u stanju su dugo, a ponekad i trajno to ponašanje držati pod kontrolom. No postoje i djeca kod koje se, unatoč ispravnom pristupu odgajatelja, vrlo teško ili nikako ne uspijeva izgraditi zrela, odgovorna, samokontrolirana i dobro strukturiranu osobnost. Zato se danas sve više ukazuje na potrebu ranog prepoznavanja nekoliko kategorija rizične dje- ce, čiji je odgoj složeniji, često i vrlo težak, pa je potreban poseban odgojni pristup i stručna pomoć da bi se smanjio rizik da postanu ovisnici i to one teže kategorije s dvije dijagnoze Griffin, K. Psihijatrijski komorbiditet poremećaj osobnosti, depresija, anksiozni poremećaj i drugo prisutan je kod 30—60% ovisnika Leshner, A. Kod dijela tih slučajeva uzimanje droga sekundarno je povećalo rizik kasnijeg razvoja mentalnih poremećaja Brook, D. Promatrajući izvanjsko ponašanje, visokorizičnim za razvoj ovisnosti mogli bismo sma- trati one adolescente koji spontano razvijaju pozitivan stav prema drogama i njihovoj uporabi prvenstveno radi ugode i zabave ili kao način rješavanja životnih problema , pa ta sredstva aktivno sami traže, ili, ako se nađu u prilici, olako i bez otpora ih prihvaćaju. Tu možemo svrstati i one koji nakon konzumacije doživljavaju i memoriraju djelovanje droge kao izrazito ugodno iskustvo, a u svezi s tim osjećaju i unutarnji nagon da isto ponovo dožive. Modaliteti disfunkcionalnosti obitelji koji povećavaju rizik «skretanja» U pozadini životne povijesti ovisnika vrlo često postoji neki od modaliteta disfunkcionalno- sti obitelji Sakoman, 2002. Radi se o neadekvatnoj prilagodbi u odnosu na vrlo različitost individualnih potreba c normalne djece ili krivom odgojnom pristupu generalno. Najbolji se rezultati postižu U V O D 24 ŠKOLSKI PROGRAMI PREVENCIJE OVISNOSTI autoritativnim odgojnim pristupom jasno određivanje granica kroz odnos prema dje- tetu koji je utemeljen na bezuvjetnoj ljubavi. Veći je rizik za neuspjeh ako se radi: 1. Odgojni pristup je potrebno prilagođavati potrebama djeteta u odnosu na njegovu dob i d fazu odrastanja tijekom kojeg procesa treba na dinamičan način mijenjati balans između mehanizama kontrole kojim dijete zadržavamo unutar postavljanih granica i intencijama roditelja koji dijete potiču na osamostaljenje. Mnoge obitelji postanu disfunkcionalne jer se nisu u stanju nositi s problemima koji se javljaju u tinejdžerskoj dobi vlastite djece. Što se događa nakon početnog uzimanja droge? Kada osoba uzme drogu, doživljeni intenzitet ugodnosti zbog njezina psihoaktivnog dje- lovanja podraživanje centara ugode u mozgu dopaminom ili se doživljaj stvarnosti iskriv- ljuje uz povišeno raspoloženje zbog pojačane serotoninske aktivnosti umnogome ovisi o genetici biologija mozga , vrsti droge, dozi, ali i ukupnom prethodnom psihičkom stanju vezanom uz kvalitetu života i čimbenike okruženja. Ugodnost može biti tako snažna da, zabilježena u prostoru memorije, osvaja velik prostor i nakon kognitivne obrade tog iskustva i uspoređivanja s ranije doživljenim i memoriranim iskustvima koja su također upamćena kao ugodna, dobiva tako veliko značenje, da pojedi- nac osjeća snažan unutarnji nagon da uzimanjem sredstva ovisnosti takvo stanje ponovo doživi Di Chiara, G. Hoće li to biti i učinjeno ili ne ovisi prije svega o složenim mentalnim procesima po- sebice u strukturama forntoorbitalnog korteksa koje moraju imati snagu takva ponašanja obuzdavati Capote, H. Što se ranije, dakle u razvojnoj fazi u kojoj još nije uspostavljena krovna samo kontrolna funkcija tog dijela mozga, bit će teže posljedice a struktura osobnosti nezrelost dublje poremećena. Ako se dogodi ponavljano uzimanje droga, utjecajem na ekspresiju gena i složene biokemijske procese i promjene u neuronskim sinapsama, a i zbog neurotoksičnih učinaka, dolazi do funkcionalnih promjena rada mozga, poglavito limbičkog sustava s do- paminskim centrima za ugodu; nucleus acumbens, VTA i njihovih veza Childress, A. U V O D 25ŠKOLSKI PROGRAMI PREVENCIJE OVISNOSTI S vremenom uzimanje droge dolazi na prvo mjesto liste važnosti željenih ponašanja, a isto- vremeno se gubi interes za drugim aktivnostima posebno obvezama koje ne rezultiraju trenutačnom i tako intenzivnom ugodom, pa ih osoba zanemaruje. Tako se konzument i distancira od prirodnih, zdravih i prihvatljivih izvorišta podražaja koji bi rezultirali «zasluže- nom» nagradom osjećajem zadovoljstva , a izlaže uz ugodu izazvanu drogom i neugod- nim reakcijama okruženja obitelj, škola, zajednica koje ga kažnjava zbog poremećenog ponašanja i sve slabijeg socijalnog funkcioniranja. Da bi se takve reakcije izbjegle, konzu- menti uzimanje droga vješto prikrivaju. S obzirom na to da se ne zna prava istina, intervencije okruženja su neprimjerene, praćene konfliktima, što rezultira udaljavanjem konzumenta od bližnjih i njegovim sve jačim veza- njem za vršnjačku skupinu u kojoj se droga konzumira. To u konačnici ima za posljedicu i socijalnu izolaciju ovisnika. To je znak da je «bolest» vrlo blizu ili je već nastala. Kada na koncu mozak postane ovisan, javljaju se brojne i u odnosu na vrstu i način uzimanja droga specifične promjene mentalnog funkcioniranja te zdravstvene i socijalne posljedice karak- teristične za pojedine kliničke slike bolesti. Ovisnost o drogama — kronična recidivirajuća bolest mozga Rezultati neuroznanstvenih istraživanja provedenih posljednjih 25 godina potvrdili su da je ovisnost o drogama kronična bolest mozga Koob, G. Premda bivši direktor najveće znanstvene institucije iz područja ovisnosti NIDA, SAD, Leshner, A. Tako i zlouporabu droga i ovisnost treba promatrati kao dinamičan proces u kojem u svakom trenutku postoji određeni odnos između eleme- nata dragovoljnosti i prisile da se sredstvo uzima. Gubitak kontrole odnosno unutarnja prisila da se to ponašanje nastavi unatoč vidljivim štetnim posljedicama, potvrđuju da je nastala bolest mozga Leshner, A. Ključne dokaze u tom smislu osigurale su najnovije tehnike pretraživanja funkcioniranja mozga MRI, fMRI, MRS, PET, SPECT , Fowler, J. Ovisnost o drogama jedna je od rijetkih mentalnih bolesti mozga koja je istraživana i po- tvrđivana eksperimentalno na životinjama Stansfield, K. Inicijalno uzimanje droga, koje kasnije dovodi do ovisnosti, u najvećem broju slučajeva započinje u ranom adolescentnom razdoblju, dakle u razvojnoj fazi djece čija sposobnost rasuđivanja i donošenja odluka još nije razvijena zato je i odgovornost za njihovo ponašanje u najvećoj mjeri na obitelji, školi i drugim institucijama društva. Što se ranije započne s konzumaci- jom, posljedice su teže i rizik ovisnosti veći Broening, H. Brojni su čimbe- nici u interakciji koji pridonose nastavku uzimanja sredstava, a istraživanja su pokazala da psihoaktivne tvari ometaju razvoj, organizaciju i strukturiranje rada mozga Volkow, N. U V O D 26 ŠKOLSKI PROGRAMI PREVENCIJE OVISNOSTI 2004. Osobito dolazi do funkcionalnih oštećenja struktura mozga frontoorbitalni korteks odgovornih za donošenje odluka, kontrolu ponašanja usmjerenih na doživljavanje ugode, planiranje i strateško razmišljanje Schlaepfer, T. Genera- cije današnjih heroinskih ovisnika koji su tijekom adolescencije uz kanabis inicijalna droga u 80% slučajeva , jedno vrijeme najčešće između 16. Kada se jednom bolest razvije, pokušaji neuzimanja praćeni su simp- tomima sustezanja apstinencijska kriza koje ovisnik nije u stanju podnositi pa je prisiljen nastaviti. Kada se jednom pokrene, opisani samopodržavajući proces, ako se i otkrije, vrlo je teško prekinuti. S obzirom na to da ovisnici dugo vremena zbog straha od društvene osude, stigmatizacije i socijalne izolacije vrlo vješto prikrivaju svoj problem, više od 50% slučajeva uopće se ne liječi, a kod otkrivenih tretman vrlo često započinje kasno. Sam prekid uzimanja sredstva i razrješenje sindroma sustezanja treba gledati samo kao početnu intervenciju u dugotrajnom procesu tretmana. U kratko vrijeme nije moguće psi- hoterapijom provesti kognitivnu rekonstrukciju i korekciju poremećenog ponašanja, a niti utjecati na mehanizme koji podržavaju stalnu žudnju engl. Zbog toga kod najvećeg broja ovisnika umjesto stabili- zacije apstinencije ako nema primjerenog terapijskog odgovora , brzo dolazi do recidive relaps. To govori da je ovisnost stanje trajne funkcionalne poremećenosti mozga Hyman, S. Zbog toga ne možemo govoriti o izlječenju ovisnosti čak i kod onih dvadesetak posto ovisnika koji su uspostavili i doživotno održavali potpunu apstinenciju. Ispravnije je reći da se i kod vrlo stabilnih apstinenata radi o remisi- ji. Kod većine tih bolesnika moguća su razdoblja apstinencije od glavnog sredstva ovisnosti uz lijekove ili bez njih prekidani relapsom. Životni je vijek ovisnika znatno skraćen, a kva- liteta života slabija. Kod oko 15% slučajeva nezaustavljiva progresija bolesti dovodi do vrlo ranog umiranja. Kliničari koji liječe ovisnike lako uočavaju u kojoj je mjeri oštećeno kognitivno funkcionira- nje ovisnika i koliko su im mali kapaciteti u samokontroli žudnje, a time i ponašanja usmje- renih na nabavljanje i uzimanje sredstava o kojima su ovisni Risinger, R. Neovisno o težini i trajnosti štetnih posljedica i patnji kojoj će zbog toga biti izloženi, pred- nost će dati očekivanom, premda vrlo kratkotrajnom, a poslije gotovo nikakvu učinku dro- ge. A upravo većina težih ovisnika, kod kojih je ugoda, a time i isplativost uzimanja droge najmanja, imaju i najslabiju mogućnost kontrole tog ponašanja i nisu u stanju učiti iz isku- stva. Kada ih se tijekom tretmana konfrontira s posljedicama ovisničkog ponašanja, oni se i sami tome čude «kao im da im je to netko drugi učinio». To je potvrda ozbiljnih oštećenja kognitivnih i drugih funkcija mozga Hanson, G. Zato je u fokusu neuroznanstvenika istraživanje frontoorbitalnog korteksa koji je odgovoran za planiranje, razložnost ponašanja, uzročno-posljedično procjenjivanje, donošenje odluka, kontrolu Kolb, B. Od svih oblika ovisnosti o drogama heroinski je oblik najteži i u Hrvatskoj najrašireniji. Zbog toga je vrijedno posvetiti više prostora tom tipu i ujedno primjera radi protumačiti kojim mehanizmima jedna od droga stvara svoje učinke, zašto je liječenje toliko teško i neizvje- sno a recidive gotovo pravilo i zbog čega su važni lijekovi poput buprenorfina ili metadona tijekom terapijskog postupka. Primjer: Kako heroin djeluje na mozak i zašto je potpuna apstinencija tako neizvjesna? Od svih oblika ovisnosti heroinski je tip u našoj zemlji najteži problem. Upravo zbog toga će se tom problemu posvetiti nešto više pažnje. To će ujedno pomoći darazumijemo zbog čega je u liječenju opijatskih ovisnika važna primjena opijatskih lijekova poput buprenor- fina i metadona. Kao prvo potrebno je poznavati osnove djelovanja heroina na mozak te funkcionalne i druge promjene i oštećenja mozga koja se javljaju zbog uzimanja te droge. Opijati djeluju na mjesta na moždanim stanicama koja nazivamo opioidni receptori, na koje inače prirodno djeluju prijenosnici podražaja među neuronima neorotransmitori endorfin- skog tipa. Ti su receptori difuzno raspoređeni u mozgu i ovisno o lokaciji preko njih se po- kreću vrlo različite cerebralne aktivnosti. Postoje tri vrste op. Za razvoj ovisnosti najveći utjecaj ima podraživanje mu receptora u neuronskim putovima za nagradu ugodu koja se doživljava tek nakon što endorfini vežući se za opioidne recep- tore uklone inhibiciju oslobađanja dopamina kojim se pobuđuju centri ugode u limbič- kom sustavu osobito nucleus accumbens i VTA područje. Unosom heroina u tijelo i njego- vim vezivanjem na opioidne receptore, kroz nekoliko sati, zbog uklanjanja inhibicije, traje nesmetana dopaminska stimulacija centara ugode dakle posve neprirodno , što ovisnik doživljava kao stanje ugodne smirenosti, usporenosti, pospanosti, ravnodušnosti, euforije, topline, odsutnosti osjećaja stresa i bola. Istovremeno zbog generalnog utjecaja opijata i na neke druge neuronske sustave veza- no uz distribuciju opioidnih receptora , doživljavaju se i neka druga djelovanja: stimulacija parasimpatičkog sustava uske zjenice, osjećaj topline, opstipacija, usporeno disanje i rad srca... Zbog inhibicije transmisije osjeta boli opijati su najsnažniji analgetici , osoba ne osjeća nikakve bolne signale iz tijela. Ovisnika može pržiti zapaljena cigareta, on osjeća miris spaljene kože, ali ne osjeća bol opekline. Zbog općeg deprimirajućeg djelovanja na sustav za reguliranje budnosti, osoba je pospa- na, a ako uzme malo jaču dozu, zapada u komu. Koma može biti praćena težom blokadom centara za disanje što može završiti smrću predoziranjem. Ukoliko osoba održi budnost, ukupno doživljeni ugodan osjećaj drogiranosti memorira se i mozak nakon složene ko- U V O D 28 ŠKOLSKI PROGRAMI PREVENCIJE OVISNOSTI gnitivne obrade tog iskustva, nakon uspoređivanja s drugim ponašanjima koja su također doživljavana kao izvor osjećaja ugode i zadovoljstva, donosi zaključak da je ugoda doživ- ljena uzimanjem heroina zbog svoga intenziteta i kvalitete nešto neusporedivo, superior- no prvo na «rang-listi» užitaka i kao takvo, unatoč eventualnim posljedicama, isplativo i «treba se ponovo doživjeti». Vrlo će se brzo prisjećanje na to stanje i spontano pojavljivati u prostoru svijesti uz nagon da se to iskustvo ponovo i ponovo doživi. U početku će unutarnji otpori zbog straha od štetnih posljedica obuzdavati konzumenta da se «prepusti», no s vremenom će intervali između uzimanja biti sve kraći, a snaga i kapaciteti samokontrole sve slabiji, unatoč sve težim štetnim posljedicama, rastu tolerancije i opadanju intenziteta ugode. Nakon što se razvije ovisnost i dalje je prisutan neodoljiv unutarnji pritisak i snažna želja za ponovnim uzimanjem da bi se ponovo doživjelo to stanje, a istovremeno spriječio na- stanak apstinencijske krize, čiji se simptomi počinju osjećati samo nekoliko sati od prekida unosa droge u tijelo. Nakon što se zatvori opisani samopodržavajući krug ovisnosti, a ugod- ni učinci droge postanu minorni i vrlo kratkotrajni, ovisnik nastavlja s uzimanjem droge prvenstveno radi izbjegavanja patnje krize sustezanja. Mehanizmi koji dovode do relapsa Nakon detoksifikacije i stabilizacije apstinencije ovisnici vrlo brzo recidiviraju, jer se ne mogu adaptirati na kvalitetu doživljavanja ukupne stvarnosti koja je uglavnom vrlo frustrirajuća i neugodna , a žudnja za uzimanjem «barem jedne doze, da se barem malo opuste, da samo... » permanentno je prisutna i samo je pitanje kada će popustiti. Nakon jednog uzima- nja male su šanse da se neće dogoditi i drugo, a za 3—4 dana ponovo su fizički ovisni. Različiti su mehanizmi koji pokreću ovisnika na radnje koje rezultiraju relapsom ponovnim uzimanjem droge. To može biti naprosto reakcija na iznenadno nastale izvanjske okolnosti i utjecaje koji rezultiraju buđenjem želje susret s ponuđenom drogom ili s osobom pod djelovanjem heroina, telefonski poziv «prijatelja» iz kruga ovisnika i dilera, nalaženje na mje- stu na kojem se ranije nabavljalo ili uzimalo drogu kao i niz drugih situacija koje se asocija- tivno vežu s ranijim uzimanjem. Ponekad se odluka za ponovnim uzimanjem dogodi kada osoba kroz spontani psihološki proces najčešće u situaciji osame, dosade ili nakane «da bi se trebalo zabaviti i opustiti» , prvo prisjeti «kako bi joj je bilo dobro uzeti jednu dozu». Ako takva misao samo «proleti», a pažnja uz stav «ne dolazi u obzir» usmjeri u nešto sasvim drugo, sve može biti u redu ili odgođeno, no ako se nastavi mentalni proces praćen prisjećanjem stanja pod djelovanjem heroina, počinje se javljati nemir, želja se budi, postaje sve jača, a šansa da se obuzda reali- zacija, sve je manja. Dakako da se rizik recidive povećava u svim psihički neugodnim stanji- ma osjećaj stresa, depresija, nesanica, visoka anksioznost... Primjenom lijekova poput metadona i buprenorfina, koji vežući se na opioidne recepto- re sprečavaju pojavu simptoma apstinencijske krize i znatno smanjuju žudnju za drogom, U V O D 29ŠKOLSKI PROGRAMI PREVENCIJE OVISNOSTI ovisniku se može pomoći da prekine s uzimanjem heroina i da stabilizira rad mozga. Dio ovisnika lijekove će morati, povremeno ili stalno, uzimati doživotno Sakoman, 2008. Nastavnici zaduženi za informiranje djece o svim štetnim posljedicama i utjecaju «dro- giranja» na poremećaj razvoja i organizacije rada mozga, a time i na proces formiranja i sazrijevanja osobnosti, trebali bi o svemu ovome mnogo znati. Potrebna su im znanja i o suvremenim, nekemijskim oblicima ovisnosti koja također treba zahvatiti preventivnim djelovanjem. U V O D 30 ŠKOLSKI PROGRAMI PREVENCIJE OVISNOSTI ŠTO SU ZAPRAVO DROGE? OSNOVNI POJMOVI S PODRUČJA OVISNOSTIPrvo poglavlje ŠTO SU ZAPRAVO DROGE? OSNOVNI POJMOVI S PODRUČJA OVISNOSTI 31ŠKOLSKI PROGRAMI PREVENCIJE OVISNOSTI Droge su vrlo različite kemijske tvari prirodnog ili umjetnog podrijetla, zapravo vrste otrova psihoaktivnog djelovanja, koje ako se uzimaju određeno vrijeme mogu dovesti do stanja ovisnosti. Takvo se psihičko, a katkada i fizičko stanje javlja kao posljedica međudjelovanja između živog organizma i sredstva, a karakterizirano je ponašajnim i mnogim drugim pro- mjenama, koje uvijek uključuju neodoljivu unutarnju prisilu da se droga unatoč spoznaji o štetnim posljedicama i dalje uzima, bilo radi izazivanja njenih poželjnih učinaka ili da se izbjegnu patnje koje će se javiti ako se s uzimanjem sredstva prekine. Biti ovisnik znači ne biti više zdrav, ne moći više bez droge normalno funkcionirati. Čim djelovanje droge počinje popuštati, ovisniku postaje loše, ponekad i neizdrživo, što je znak apstinencijske krize. Da bi se izbjeglo to neugodno stanje, osoba će pod svaku cijenu nastojati nabaviti još jednu dozu, samo još jednu dozu. Pogledajmo oko sebe brojne pušače cigareta duhana. Gotovo su svi oni ovisni o nikotinu, drogi zbog koje ustraju u toj štetnoj navici. Čak i kada imaju ozbiljne zdravstvene poteškoće i unatoč liječnikovoj zabrani pušenja, oni nastavljaju dalje jer nisu u stanju nadvladati tu ovisnost. Sjećam se jednog od nekoliko mojih susjeda, teških pušača, koji su umrli od raka. I ranije sam tog dragog susjeda savjetovao da prekine s pušenjem jer je stalno kašljao pa sam mu i u toj prilici ponovio savjet. Dakako, cigarete je uzeo i popušio. Nije bio u stanju prekinuti. Nisam znao da je bio na liječenju na Odjelu za plućne bolesti. Prekinuo sam s pušenjem. Čak mi se gadi cigareta. Brzo je i u velikim mukama umro. Bilo mu je 65, vrlo inteligentan, sposoban čovjek, silno je volio život. S pušenjem je očigledno prekinuo prekasno. Da ga je doista bilo moguće uvjeriti koliko je to rizično, vjerojatno bi našao snage i nadvladao bi tu ovisnost. Vi nastavnici, roditelji, pušači, razmislite o tome. Budite dobar primjer svojoj djeci, učenicima, čuvajte zdravlje da bi oni koji nas trebaju živjeli uz osjećaj sigurnosti da neće prerano osta- ti bez njima važnih osoba. Biti ovisan znači biti zarobljen kemijskom tvari u vlastitom mozgu, to znači izgubiti slo- bodu u sebi. Manji broj osoba postaje fizički ovisno. Kod toga dolazi do navike staničnog metabolizma na prisutnost neke psihoaktivne tvari i u slučaju uskraćenja te tvari javljaju se fizičke smetnje koje su i vrlo specifične u odnosu na vrstu droge o kojoj je pojedinac ovisan. Veći broj konzumenata psihički su ovisnici, što znači da se jedino pod djelovanjem ŠTO SU ZAPRAVO DROGE? OSNOVNI POJMOVI S PODRUČJA OVISNOSTI Prvo poglavlje 32 ŠKOLSKI PROGRAMI PREVENCIJE OVISNOSTI ŠTO SU ZAPRAVO DROGE? OSNOVNI POJMOVI S PODRUČJA OVISNOSTIPrvo poglavlje psihoaktivne tvari mogu psihički ugodno osjećati. Psihički ovisne osobe može se podijeliti u dvije potkategorije: Osobe većinom odrasle koje će uvijek i u svakoj prilici kad im je psihički loše, kad su ne- mirni, razdražljivi, kad ne mogu spavati, kada ih nešto boli, sami posegnuti za nekom psiho- aktivnom tvari. Najčešće se radi o uzimanju tableta za spavanje, smirenje ili protiv bolova, mimo savjeta liječnika i u dozama koje su sebi samima odredili. Kada osoba uzima iste lijekove pod nadzorom liječnika, poštujući pritom preporuke u svezi s dozom, radi se o liječenju. Ovdje se radi o osobama kod kojih je izražena psihička potreba za osjećajem stanja opije- nosti i boljeg raspoloženja. Drogiranje je jednostavan, ali i vrlo primitivan mehanizam: uzmeš «kemiju» i čekaš nekoliko minuta ili sekundi da počne djelovati u mozgu. Fine moždane strukture zloupotrebljavaju se za neprirodnu «proizvodnju» osjećanja ugode. Ovisnost počinje onda kada osoba bez uzimanja psihoaktivne tvari više nije u stanju osjetiti opuštenost, ugodu, raspoloženje, sre- ću. S vremenom im više ni s drogom nije dobro, a ako ništa ne uzmu, psihičko stanje se pogoršava do stanja neizdrživosti zbog simptoma krize sustezanja. Dok su strukture u mozgu putem kojih droge djeluju neoštećene, male količine droge ima- ju znatan psihički učinak. Učinak kao i trajanje djelovanja u tijelo unesenog sredstva ovi- snosti također ovisi i o brzini odnosno kapacitetima eliminacije tog sredstva iz tijela koji se mogu vremenom i smanjivati. Ovisnici o većini ilegalnih droga vremenom primjećuju da im droga sve slabije djeluje, od- nosno da moraju uzimati sve veću i veću količinu sredstva da bi se postigao željeni učinak. Ta se pojava naziva tolerancijom. Porast tolerancije uzrokom je financijskih teškoća ovisni- ka. U početku im treba malo droge, ne moraju uzimati svaki dan pa to stoji manje novca. S vremenom treba sve više i više droge, u danu poneki uzimaju i po nekoliko doza što znači da moraju nabaviti i po nekoliko stotina kuna dnevno ako su na heroinu ili kokainu. Ako svakodnevno uzimaju marihuanu, pa postanu psihički ovisni, trebat će im od 50—100 kuna dnevno. Ako su psihički ovisni o ecstasyu trošit će do 100 kuna. U svakom slučaju, ovisnik će zapasti u financijske teškoće zbog kojih počinje ciklus otuđi- vanja stvari i novca u obitelji, kasnije krađe vani, preprodaja droga ili drugi oblici kriminala. Stanje koje se javlja u prekidu uzimanja sredstva o kojemu je pojedinac ovisan naziva se apstinencijskom krizom. Ako je riječ o psihičkoj ovisnosti, psihička kriza će se očitovati ni- zom psihičkih smetnji poput pojačane napetosti, umora, nemira, razdražljivosti, osjećaja praznine, dosade, nesanice, depresije itd. OSNOVNI POJMOVI S PODRUČJA OVISNOSTI Prvo poglavlje U stanjima fizičke ovisnosti nakon prekida unosa droge u tijelo fizička kriza očitovat će se nizom vrlo specifičnih fizičkih smetnji poput bolova, grčeva, drhtanja, proljeva, ježenja i sl. Strah i teškoće podnošenja apstinencijske krize i psihička ovisnost, koja je u mnogih ovi- snika nerješiv problem, glavni su poticatelji nastavljanja uzimanja droga unatoč sve većim, teškim štetnim posljedicama. Prema djelovanju na središnji živčani sustav, odnosno mozak, droge se obično dijele u tri potkategorije: psihodepresore ili sredstva umirujućeg, uspavljujućeg djelovanja opijati heroin, morfin, kodein, metadon, alkohol, različite tablete za umirenje poput benzodiazepina psihostimulatore, sredstva koja pobuđuju stimuliraju mozak amfetamin, kokain, niko- tin... Cerson, Fluzepam, Sanval, barbiturati... U manjim dozama do 0. Opijati su prirodnog podrijetla i izvorište im je u soku maka, u opijumu. U njemu ima mno- go alkaloida od kojih su dva narkotici, moćna sredstva ovisnosti — morfin i kodein. I jedan i drugi spomenuti alkaloid koristi se u medicini: morfij kao lijek protiv boli, a kodein kao sredstvo za ublaženje kašlja i boli. Iz morfija se dobiva najjača, najmoćnija droga, kad je riječ o fizičkoj ovisnosti, a to je heroin diacetilmorfin. Opioidi su sintetičke droge vrlo sličnog djelovanja kao prirodni opijati. Od njih je najpozna- tiji moćan lijek protiv boli koji ujedno služi u liječenju heroinskih ovisnika, narkotik metadon Heptanon, Pliva. Toj kategoriji pripadaju i drugi narkotski analgetici poput buprenorfina Subutex, lijek za liječenje ovisnika , petidina Dolantin , pentazocin Fortral , lijek Valoron. Djelomično tu spada i tramadol lijek Lumidol ili Tramal , zatim anestetici kao što je fentanil, GHB, ketamin i mnogi drugi lijekovi koji se koriste u kirurgiji za umirenje pacijenata pri ope- raciji ili za ublaženje boli nakon operativnog zahvata. Opijati su droge koje karakterizira stalni rast tolerancije i što se droga duže uzima, djeluje 34 ŠKOLSKI PROGRAMI PREVENCIJE OVISNOSTI ŠTO SU ZAPRAVO DROGE? OSNOVNI POJMOVI S PODRUČJA OVISNOSTIPrvo poglavlje sve slabije unatoč uzimanju sve većih i većih količina. Čak štoviše, nakon nekog vremena ugodni efekti droge postaju sve slabiji i kratkotrajniji, a osoba je zbog stalnog rasta toleran- cije prisiljena uzimati sve veću količinu da bi kako-tako normalno funkcionirala i izbjegavala stanje krize. Heroin je najteža, ali i najraširenija ilegalna opijatska droga na našim prostorima. To je sred- stvo koje uzrokuje stanje ovisnosti kod najvećeg broja naše mladeži. Heroin se obično po- javljuje na tržištu u obliku smeđeg ili smeđe-žućkastoga grudastoga praška vrlo gorkog okusa koji preprodavači droge dileri najčešće pakiraju u paketiće od staniola ili u male paketiće od najlonske folije. Jednu dozu nazi- vaju šut ili piz koji stoji između 70 i 150 kuna na ilegalnom uličnom tržištu. Ponekad govore o žutome da bi time u komunikaciji napravili razliku prema bijelom, što je izraz koji koriste za drogu kokain. » čime asociraju na taj smeđi, žućkastosmeđi prašak. Kao čisti, bijeli prašak rijetko je dostupan. Heroin se u početku obično uzima ušmrkavanjem, može i pušenjem, a nakon nekoliko mjeseci, kada dođe do porasta tolerancije, počinje se ubrizgavati u venu jer im treba ma- nja količina manje novca , a postiže se brži i jači učinak. Opijati opijum osobito mogu se uzimati i gutanjem. U početku navikavanja, kada su potrebne vrlo male količine droge, ako se iznenada uzme veća doza ili se nabavi mješavina u kojoj je veća koncentracija samog he- roina, može doći do trenutnog uspavljivanja, odnosno kome i smrti zbog prekida disanja. Injekcija naloxona Narcan može u tom slučaju spasiti život. Pod djelovanjem heroina osoba je neobično smirena, opuštena, ravnodušna. S vremenom ovisnik o heroinu počinje djelovati bezosjećajno jer ta droga zatupljuje emocionalne reak- cije. Ali ako im samo nešto prigovorimo ili u slučajevima kada ne uspiju nabaviti drogu, nemogući su, razdražljivi, bezobrazni, agresivni. Neposredno nakon uzimanja ili ako su uzeli jaču dozu, opaža se pospanost pri čemu se neobjašnjivo zatvaraju oči, a glava pada, odnosno oni kažu da kljucaju ili da su stoned, da stondiraju. Oči su im staklastog izgleda, nekako svjetlije, a zjenice vrlo uske, točkaste. Glas je malo promukao, dubljeg tonaliteta, uglavnom izdišući. Fizičke su reakcije većinom usporene, stolica zatvorena. Osoba «sređena» potrebnom dozom heroina može se u obitelji jedno vrijeme ponašati gotovo normalno, a kao što sam spomenuo, može biti čak vrlo ugodna i dobra. Takvim ponašanjem konzumenti pokušavaju pred osobama izvan svoga kruga prikriti pravo stanje u kojem se nalaze. Ako je međutim djelovanje droge nešto izraženije, tada će se osoba nastojati povući u svoj kut, na svoju fotelju, u svoju sobu, leći u krevet, uzeti cigaretu i pušiti. Pritom opušci ili žar padaju na posteljinu, pa se ona spali i ima mnogo rupica od toga žara. Tako se može spaliti i odjeća, osobito na prsima. Cigareta može potpuno izgorjeti, a opušak ostati između prstiju uzrokujući čak i opekotine na koži. S obzirom na to da heroin djeluje analgetski, odnosno potpuno uklanja osjećaj boli, ovisnik neće ni primijetiti da mu se prži koža, jer njega napro- 35ŠKOLSKI PROGRAMI PREVENCIJE OVISNOSTI ŠTO SU ZAPRAVO DROGE? OSNOVNI POJMOVI S PODRUČJA OVISNOSTI Prvo poglavlje sto ništa ne boli. Ujutro dugo ne ustaje iz kreveta. Ako se droga uzima injekcijom, za taj će obred trebati pribor: igle, šprice, žlice, limunska kiselina i metalni čepovi ili žlica. Nestanak žlica ili nalaz začađenih žlica savijene drške kao i nalaz limunske kiseline u prahu ili kristalima može biti zloslutan znak. Limunskom kiseli- nom razblažuju otopinu droge za fiksanje. Čepovi i žlice u kojima se kuha droga obično su začađeni. Žlice su specifično savinute, a odozdo začađene dimom svijeće upaljača , jer se na taj način iskuhava droga prije venoznog injiciranja. Tu mogu biti i male vatice kojima se dezinficira koža, filteri od opušaka cigareta kroz koje se sama droga filtrira prije venoznog ubrizgavanja, neke vrpce kojim se ruka podvezuje. Igle i šprice mogu biti sakrivene posvuda u stanu. U slučaju kada osobe ovisne o heroinu ne uspiju nabaviti drogu, dolaze kući vrlo nervozne i razdražljive. Prvi znaci apstinencijske krize javljaju se kod težih ovisnika već nakon desetak sati od posljednjeg uzimanja, a kulminacija je krize nakon 24—36 sati: zjenice su proširene, pa oči izgledaju tamnije, curi im iz nosa kao da su prehlađeni, zijevaju, a ne mogu spavati, ježi im se koža, drhte, hladno im je. Mogu se žaliti na bolove u čitavome tijelu, nogama nekontrolirano cupkaju, a može doći i do proljeva i povraćanja. To su tipični znaci fizičke apstinencijske krize opijatskih ovisnika. Ponekad kažu lažu da imaju gripu. Ne uspiju li nabaviti opijat da bi ublažili psihičke simptome, skloni su nagutati se različitih tableta, često u kombinaciji s alkoho- lom. Psihostimulansi Posve suprotno od opijatskih droga djeluju psihostimulansi. Tipični je predstavnik ovih dro- ga amfetamin, koji mladi obično nazivaju speed. Na tržištu se nalazi u obliku praška bijele ili bjeložućkaste boje, a često je i u obliku tableta. Uz amfetamin treba spomenuti još njegove derivate MDMA , zatim kemijske tvari metil- fenidat lijek Ritalin , fenmetrazin, pemolat koji imaju medicinsku primjenu. Te se droge uzimaju i ušmrkavanjem, intravenozno, a i gutanjem. Osoba pod djelovanjem psihostimulansa neuobičajeno je energična, uzbuđena, nemirna, ne traži hranu, nema nikakvih znakova pospanosti, pa makar je ponekad budna i 24 sata, pokazuje znakove velike izdržljivosti i pretjerane aktivnosti. Zato ta droga služi i kao doping u sportu. Droga ubrzava puls, podiže krvni tlak i tjelesnu temperaturu, širi zjenice. Amfetamin djeluje 6—8 sati, euforija nije toliko izražena, a osoba, ako ne uzme veliku dozu, ne mora djelovati poremećeno. Derivat amfetamina, metamfetamin MA , koju u Americi zovu ice led ili kristal još je opa- snija, moćnija droga koja izraženije mijenja ponašanje prema agresivnosti i iskrivljava do- življavanje stvarnosti. U Češkoj i Slovačkoj nazivaju je pervitin, a jedno vrijeme u medijima se spominjala kao neka nova droga pod nazivom jaba ili flash. Kokain je stimulativna droga koja uzrokuje najsnažniju psihičku ovisnost... Na ilegalnom tržištu pojavljuje se kao bijeli, svjetlucavi prašak koji ako se stavi na jezik, uzrokuje utrnulost i potpuni gubitak osjeta. Zbog te karakteristike kokain se koristi u medicini kao lokalni ane- stetik. Uglavnom ne stvara stanje fizičke ovisnosti, ali zato može već nakon prvog uzimanja, zbog izazivanja intenzivne euforije, uzrokovati neodoljivu žudnju za ponovnim uzimanjem, dakle psihičku ovisnost. Ta droga u centrima za ugodu znatno povećava razinu prijeno- snika podražaja dopamina blokadom reuptake mehanizma, ponovne ugradnje , podiže razinu i serotonina i noradrenalina. Droga se najčešće ušmrkava. Zato osobe koje to čine stalno dodiruju nos kao da ih svrbi ili kao da su prehlađene. Kokain je skupa droga. Zato je običavaju nazivati drogom elite koja ima novca da bi je financirala. S vremenom ovisnici o kokainu za- puštaju svoj posao, obveze, nisu kritični prema onom što se s njima događa, karakter im se upadljivo mijenja. U konačnici bankrotiraju pa se čak odaju kriminalu da bi mogli nastaviti s kupovanjem i konzumacijom. Kokain pripravljen na način da se može pušiti naziva se crack. U našoj zemlji rijedak je na uličnom ilegalnom tržištu. Manji dio kokainskih ovisnika drogu uzima intravenozno. Na taj način u stanju su drogu ubrizgati i desetak puta na dan, što na venama ostavlja trag niza uboda iste starosti. Najraširenija stimulativna droga je nikotin, aktivna tvar u dimu duhana koja se veže za ni- kotinske receptore, odgovorna za razvoj podosta teške ovisnosti, koja se smatra jednim od najutjecajnim rizičnim čimbenikom ugrožavanja javlnog zdravlja i ranijeg umiranja ogro- mnog broja ljudi. Godišnje od zdravstvenih posljedica pušenja duhana umre desetak godi- na ranije više od 10. Stimulativne droge znatno izraženije izazivaju psihičku, a ne fizičku ovisnost. Od fizičkih promjena kod dugotrajnog uzimanja najupadljivije je mršavljenje i gubitak apetita. Te dro- ge mijenjaju karakter osobe, mogu dovesti do teških psihičkih oštećenja, čak i simptoma sličnih psihozi strah, ludilo proganjanja , koji se mogu javiti u stanju krize, ali i pod nepo- srednim djelovanjem droge. Za razliku od heroina i ostalih opijata, kokain i druge stimulativne droge proširuju zjenice, ubrzavaju rad srca i povisuju krvni tlak, što ukazuje na uzbuđenje središnjeg i perifernog simpatičkog živčanog sustava. Zato u stanjima težeg otrovanja tim sredstvima može doći do smrti zbog prsnuća krvnih žila u mozgu ili pak zbog prekida rada srca. OSNOVNI POJMOVI S PODRUČJA OVISNOSTI Prvo poglavlje Halucinogeni Halucinogeni su droge koje nakon što se unesu u organizam, djelujući na središnji živčani sustav, uzrokuju poremećaj većine psihičkih funkcija, osobito opažanja. Pod njihovim dje- lovanjem osoba može imati priviđenja iluzije i halucinacije , dakle vidjeti ono što drugi ne vide, odnosno iskrivljeno doživljavati percipirati sebe, svijet oko sebe, vrijeme. Česta je dezorijentacija u vremenu i prostoru. Drogirana osoba djeluje uzbuđeno, uznemireno, ima proširene zjenice, na svaki podražaj djeluje pretjerano, normalna komunikacija nije mogu- ća. Tipičan je predstavnik tih droga, često dostupan na ilegalnom tržištu u nas, LSD. U žargo- nu ga nazivaju trip, acid, kiselina. Pojedinačna doza najčešće je papirić natopljen takvom kiselinom, površine oko pola kvadratnog centimetra, na kojemu je ponekad utisnut neki specifičan znak sličica po kojemu tu drogu mladi i nazivaju. Droga se uzima gutanjem, a efekt joj, jednostavno rečeno, najčešće nalikuje stanju ludila. Osoba pod djelovanjem LSD-a može biti opasna za sebe samu. Tako se nerijetko može čuti da je neki mladi čovjek iz neobjašnjivih razloga skočio kroz prozor, a u stvari je bio pod utjecajem tog halucinogena. Osobe koje u sebi nose sklonost shizofreniji pod visokim su rizikom da će razviti tu bolest ukoliko konzumiraju tu vrstu droge. Osim spomenutog LSD u halucinogene ubrajamo meskalin dobiva se iz jedne vrste kaktusa i psilocibin iz vrste gljiva. U nas se posljednje vrijeme događalo da su mladi konzumirali sjemenke biljke bunike ili kužnjaka, poneki nabavljaju ili uzimaju halucinogene gljive. Iznenada nastalo abnormalno ponašanje s teškim poremećajem psihičkih funkcija uznemirenost do stanja panike, konfu- zija i poremećaj svijesti najčešće je uzrokovano uzimanjem halucinogenih droga. Opisanu kliničku sliku može uzrokovati i otrovanje tabletama kojima se liječi Parkinsonova bolest Akineton, Parkopan, Artane. U nas je daleko češća marihuana, sredstvo koje se dobiva sušenjem cvjetnih vrhova indij- ske konoplje, vrlo često ilegalno uzgojene i na našim prostorima. Iz tih istih cvjetnih vršaka posebnim se postupkom pripravlja hašiš, koji je na tržištu najčešće u obliku malih smeđih pločica specifičnog biljnog mirisa. Marihuana se uglavnom prodaje u malim paketićima od najlona u kojima roditelj može vidjeti zelenkastu biljnu tvar relativno ugodnoga mirisa. Mi- ješajući nešto te biljne tvari s duhanom, mladi pripravljaju posebne cigarete koje nazivaju joint. Takva cigareta najčešće se sastoji od malog drška od kartona i papirića, tzv. Da bi se pripravila, u papirić se umota određena količina duhana i marihuane, a puši se slično kao cigarete običnoga duhana. Aktivna je tvar u marihuani odnosno hašišu THC odnosno tetra- hidrokanabinol. To sredstvo uneseno u mozak uzrokuje vrlo različita djelovanja: umirujuća, opuštajuća i relaksirajuća, pomalo i stimulirajuća. OSNOVNI POJMOVI S PODRUČJA OVISNOSTIPrvo poglavlje Kod nekih osjetljivijih pojedinaca može doći i do iskrivljenog doživljavanja okoline pa se zato ubraja i u halucinogene. Kod osoba koje u sebi nose sklonost psihozi npr. Droga ne stvara fizičku ovisnost ili mogli bismo reći da samo postoje naznake tog stanja kod vrlo intenzivnih i teških konzumenata nakon dužeg vremena. Češće uzrokuje naviku, odnosno blažu do umjereno jaku psihičku ovisnost. Najveći broj konzumenata marihuane nisu ovisnici. Radi se o rekreativnoj konzumaciji vikendom, prigodno pokoju cigaretu ma- rihuane ili hašiša. Ta je droga relativno jeftina, tako da jedna cigareta košta 10 do 15 kuna. Mnogi mladi kažu da im je jeftinije nabaviti jedan joint marihuane za opuštanje i zabavu, nego popiti i pritom platiti nekoliko boca piva. Roditelji koji žele otkriti konzumiraju li njihovi sinovi ili kćeri tu drogu, vrlo rijetko imaju priliku vidjeti ih neposredno nakon konzumacije. Jer, oni će obično doći kući kasnije, u vrijeme kada djelovanje droge popusti. Ako i dođu kući, a roditelji pri- mijete nešto čudno, reći će da su popili koje pivo previše. U jutro su vrlo teški za ustajanje i aktivnosti, djeluju mamurno, prazno. Pomnijim promatranjem moguće je uočiti razliku između djelovanja alkohola i marihuane ili hašiša. Marihuana uzrokuje nešto drukčiji poremećaj ponašanja. Jasno da roditelj, ukoliko mu sin ili kći puše drogu u stanu, može osjetiti neki čudan miris dima koji je drukčiji od mirisa duhanskoga dima. Napušena osoba djeluje malo čudnije promijenjeno. Za razliku od alkohola marihuana ne izaziva teži poremećaj koordinacije kretnji, teškoće u govoru frfljanje i pospanost u prvoj fazi djelovanja. Međutim, zjenice su proširene, oči mogu biti zacrvenjene, osoba je prvi sat od konzumacija neuobičajeno opuštena, brbljava, često se nekontrolirano smije i vrlo brzo asocira. Nešto kasnije može djelovati i zatupljeno. Marihuana i hašiš najčešće su početne inicijalne droge. Za one koji ih konzumiraju to su možda prva stepenica u razvoju buduće ovisnosti. Oko 80% današnjih heroinskih ovisnika u Hrvatskoj svoj put prema toj teškoj ovisnosti započelo je oko 15. Nedvojbeno je dokazano da kanabis ometa proces upamćivanja, pa mladež sklona toj dro- gi pokazuje slabije rezultate u učenju. Dim marihuane sadrži još više otrova od dima ciga- reta, a s obzirom na to da se duže zadržava u plućima, jedan joint će uzrokovati oštećenja kao 4—5 cigareta duhana. Trudnice koje učestalo konzumiraju kanabis mogu roditi dijete sa znakovima oštećenja. Osoba napušena marihuanom ugrožava sigurnost u prometu. Kon- zumacija te droge na više načina povećava rizik skretanja na teže droge. Oni će ih odbiti možda i stotinu puta, ali dovoljno je da samo jednom popuste i probaju npr. Pušači marihuane s vremenom postaju sve neodgovorniji u izvršava- nju obveza, pa su i kasnije u životu skloniji svoje obveze prebacivati na druge. OSNOVNI POJMOVI S PODRUČJA OVISNOSTI Prvo poglavlje Marihuana lijek? Mladi pod utjecajem informacija dobivenih iz medija ili usmenom predajom često iz izvora sustava koji tu drogu preprodaje sve su glasniji u tumačenju kako je marihuana zapravo ljekovito sredstvo. Što je istina u svezi s tim i kako polemizirati u svezi s tim pitanjem? U prirodi je nebrojeno puno biljaka koje u sebi sadrže tvari koje istovremeno mogu biti teški otrovi, droge, ali i ljekovita ili pomoćna ljekovita sredstva. Već spomenuti morfij, kodein, kokain, neke amfetaminu slične tvari efedrin, Ritalin , imaju svoju medicinsku primjenu. U tom slučaju govorimo o korisnoj uporabi droga i nitko razu- man ne bi se protiv toga borio. Sjetimo se samo olakšanja koje umirući od raka ili možda teško ranjene osobe osjećaju kada im liječnik dade lijek protiv bolova, morfin. No istovre- meno, kada zdrava osoba radi drogiranja odluči uzimati to sredstvo, izlaže se golemom riziku razvoja ovisnosti i svega što se veže uz tu bolest. Nema nikakva razloga da se iz biljke cannabis sativa indijska konoplja , čiji sasušeni listovi i cvjetni vrhovi ženske biljke pred- stavljaju drogu marihuanu, ne proizvedu pripravci koji će imati korisnu medicinsku primje- nu. Danas već postoje i koriste se neki od njih. U tijeku su istraživanja kojima će se za neko vrijeme nedvojbeno potvrditi za koja stanja i bolesti marihuana može poslužiti kao bolji lijek od postojećih sredstava koje danas kori- stimo. Tako se dosta pouzdano tvrdi da marihuana smanjuje mučninu i poboljšava apetit kod osoba koje u postupku liječenja zloćudnih bolesti npr. Postoje tvrdnje da je korisna kod nekih oblika glaukoma povišen očni tlak , da smanjuje bolove, da ublažava napetost mišića kod nekih teških degenerativnih bolesti živčanog su- stava npr. Ako medicina definira područje primjene, tada će i ta droga imati svoje mjesto da slu- ži i pomaže čovjeku, ali na način kako bi u tom slučaju preporučio liječnik. Sve je ostalo zlouporaba marihuane, jednostavno rečeno, drogiranje. Ecstasy U Zagrebu se šesnaestogodišnjaci i sedamnaestogodišnjaci, posebno oni skloni izlascima na rave i techno partye, osobito zanimaju za iskušavanje droge tipa ecstasy MDMA. Danas se uglavnom proizvodi u tajnim laboratorijima. U samoj tableti ecstasya konzument nikada ne zna kakav je stvaran sastav droge. Tu se najčešće radi o derivatima amfetamina kao npr. MA, MDA, MDEA, PMA, PMMA, drogama koje su uglavnom miješanog djelovanja. S obzi- rom na to da uz stimulativne efekte ecstasy na određen način ipak mijenja percepciju i sta- nje svijesti, ubraja se djelomično i u halucinogene. Za razliku od speeda amfetamina koji uz pojačanu agresivnost, gubitak potrebe za hranom i snom, stvara osjećaj energije, snage i izdržljivosti, ecstasy stvara izraženiju euforiju, senzualnost te potiče osobu na komunikaciju s drugima, a pritom nema znakova agresivnosti. OSNOVNI POJMOVI S PODRUČJA OVISNOSTIPrvo poglavlje Droga se nekada u SAD-u koristila kao sredstvo za poboljšanje komunikacije i smanjenje agresivnosti među bračnim partnerima tijekom provođenja bračne terapije. Promotri li se opće ponašanje osobe koja je progutala tabletu ecstasya ili kako ga kon- zumenti zovu bombon ili bonkas , uočit će se da je osoba puna energije, ritma, kretanja, pomalo luckaste euforije i druželjubivosti. Ako tinejdžer noću dođe kući, a još je pod dje- lovanjem te droge, nekritično će rondati po stanu, slušati glazbu, neće moći zaspati, neće uzimati hranu. Od fizičkih simptoma vide se široke zjenice, stezanje muskulature čeljusti, ruku, nogu; dakle, osoba je pretjerano motorički aktivna, a zbog velike aktivnosti i neuzi- manja tekućine, tijelo je isušeno usnice i jezik suhi. Jedna doza ecstasya, koji se pojavljuje u obliku tableta raznih oblika i na njima ucrtanih znakova, koje se dakako gutaju, košta negdje oko 40 kuna na ilegalnom tržištu. Droga može stvoriti psihičku ovisnost. U početku manje količine droge imaju snažan učinak na središnji živčani sustav. Međutim, oštećenje određenih struktura u mozgu i iscrpljivanje, a s vremenom i trajno oštećivanje, propadanje serotonergičnih neurona preko kojih ta droga podiže razinu serotonina ali i dopamina , poslije dovodi do stanja iscrpljenosti i apa- tije. Osoba to pokušava kompenzirati uzimanjem većih količina ecstasya, čime se ubrzava razaranje mozga. Dio konzumenata kasnije prelazi na uzimanje amfetamina speeda jer ta droga djeluje na strukture u mozgu koje još nisu oštećene. Poremećeni misaoni procesi i nekritičnost pod djelovanjem ecstasya kod mnogih su bili razlogom da su takvu kobnu ponudu prihvatili. Oni koji nisu završili na heroinu ili kokainu, trebaju više mjeseci da im se mozak eventualno oporavi. Mnogi osjećaju trajne posljedice depresija, teškoće koncentracije za učenje, po- jačana razdražljivost, pa i agresivnost. Oštećenja tijela koja nastaju zbog gubitka tekućine i razgradnje mišićnih stanica mogu uzrokovati smrt zatajivanja bubrega ili drugih važnih organa. Također su moguće psihotične reakcije ludilo. Snifanje otapala Oko 10% vrlo mladih tinejdžera svoja prva iskustva drogiranja započinju inhaliranjem, tj. Pritom se najčešće radi o raznim ljepilima koja razmazuju u najlonsku vrećice koje stavljaju na nos i usta, izdišu zrak iz svojih pluća i udišu taj zrak pun ugljičnog dioksida, a zajedno s njim i pare otapala, da bi se doveli u stanje omamljenosti. Učinci su droge s jedne strane uzrokovani intoksikacijom mozga otapalom koje se udiše, a s druge strane nedostatkom kisika, odnosno hipoksijom mozga koja nastupa zbog udisanja izdahnutog zraka u kojem ima malo kisika, a puno dioksida. Upravo to jest razlogom da je učestalo konzumiranje tih sredstava vrlo opasno po zdravlje i po funkcije središnjeg živča- nog sustava. Učestalo uzimanje otapala uzrokuje propadanje atrofiju mozga. Roditelji na osobi mogu primijetiti čak i tragove ljepila na odjeći, a u zraku izdahnutom iz pluća može se osjetiti miris otapala. OSNOVNI POJMOVI S PODRUČJA OVISNOSTI Prvo poglavlje «Tabletomanija» Zlouporaba različitih tableta, lijekova s psihoaktivnim djelovanjem, običava se nazvati ta- bletomanija. Zbog lake dostupnosti ima ih gotovo u svakoj kući , to može biti prvo sred- stvo nakon alkohola kojim tinejdžer eksperimentira da bi izazvao stanje opijenosti ili dro- giranosti. Dakako da i mnogi odrasli nekontroliranim uzimanjem različitih tableta oštećuju svoje zdravlje bubrege, jetru, želudac i mogu postati ovisni. Od tableta najčešće se zloupotrebljavaju one protiv bolova npr. Cafetin, Plivadon, koji sadrže opijatsku komponentu kodein, Saridon, Voltaren, Brufen, Lumidol i sl. Od spomenutih vrsta tableta brže i snažnije od ostalih ovisnost izaziva Lorsilan Tavor , Lumidol i Xanax ili Helex. Uz pobrojene vrste lijekova mladi pokazuju sklonost drogirati se i nekim drugim lijekovi- ma, osobito antiparkinsonicima Akineton, Artane i sl. Da bi pojačali djelovanje, tablete se često uzimaju u kombinaciji s alkoholom, što češće čine djevojke od mladića. Pod dje- lovanjem sredstva za umirenje izgledat će pospani, usporeni, frfljat će, imat će poremećaj ravnoteže. Uzimanje spomenutih antiparkinsonika čini ih uznemirenim, razdražljivim, ne- kritičnim, imaju proširene zjenice, pokazuju znakove dezorijentacije, haluciniraju i, jednom riječi, mogu izgledati kao da su izgubili razum. Anabolici doping Dio mladih zanesenih željom da budu snažni, da dobro izgledaju ili da postignu bolje rezul- tate u natjecateljskom sportu, odlučuju se za naporne programe vježbanja. Običavamo ih zvati anabolici i anabolički steroidi. Ta su sredstva najčešće zloupotrebljavana u vrhunskom sportu kao doping. Na ilegalnom tržištu njima se trguje kao i s drogama, često su nepro- vjerenog izvora. Premda postoje medicinske indikacije za primjenu nekih od njih, ako ih koriste mladi na svoju ruku ili na preporuku tih trenera, uvijek se radi o zlouporabi uz velik rizik da će se dogoditi štetne posljedice. Uzimanje tih sredstava injekcijama povećava rizik zaraze virusom hepatitisa B i C te HIV- infekcijom jer se ta sredstva mogu ilegalno uzimati i injekcijama. Tako se kod muš- karaca može javiti propadanje testisa, oštećenje jetra i povećanje rizika za obolijevanje od nekih vrsta raka. U ovom priručniku neće se prikazivati sličice droga. To može izgledati zanimljivo, ali je od veće štete nego koristi. Jer svi oni koji su izloženi riziku da se počnu drogirati, a osobito oni koji već uzimaju droge a to može biti i vaše dijete, učenik u školi , kada vide takve sličice, povećava im se interes, pa i žudnja za uzimanjem droga. Za odgajatelje nije bitno da znaju precizno prepoznati o kojoj se drogi radi, ali je vrlo važno znati što više elemenata po kojima se može na vrijeme i razložno posumnjati. Bitno je naučiti razložno posumnjati da je to droga ili da ima veze s drogiranjem. To što se pronađe treba odnijeti u prvi Centar za ovisnosti ili svom liječniku. Oni će pomoći odgovo- riti na pitanje o čemu se sigurno radi i što dalje činiti. O tome po čemu prepoznavati poje- dine vrste droga i kako ih otkrivati, mora znati prvenstveno policija, carina, stručnjaci. Ovisnost o igrama na sreću S obzirom na sličnost posljedica, ali i promjena u funkciji mozga, danas se sve više govori o još nekoliko oblika ovisnosti koje ne uključuju uzimanje psihoaktivnih tvari, poput patološ- kog kockanja, ovisnosti o hrani, kompjutorskim igrama, internetu, seksu, radu. Igre na sreću po posljedicama su najsličnije zlouporabi droga, a s obzirom na nepovoljan epidemiološki trend i nevjerojatnu nebrigu države da se određenim mjerama zaštiti mladež, o njima će biti nešto više rečeno. Sustav vrijednosti u kojem je «imati novac, na brzinu zaraditi novac» gotovo na samom vrhu liste najvažnijih stvari suvremenoga potrošačkog društva. Samo mali postotak obitelji uglavnom onih koji su se naglo obogatili kroz tranziciju na «hrvatski način» mogu tako što priuštiti svojoj djeci. Za ostale je to posve nedostižan cilj. Istovremeno nekoliko sustava koristi opisani kontekst da bi, obećavajući laku zaradu, iz naroda preko igara na sreću izvu- kao novac. Hrvatska lutrija, podržavana od države, koja ima novca da snažnim, marketinškim TV-porukama uspješno uvjerava građane da je isplativo «igrati» dobro je što dijelom tako zarađenog novca država ipak financira neke korisne aktivnosti, pa tako i programe preven- cije ovisnosti o drogama ; 2. Legalne kockarnice Hrvatska ima nekoliko puta više kazina od Nizozemske ; 3. Sportske kladionice ima ih oko 2500, kontrola ulaza i igranja za malodobne vrlo slaba ; 4. Brojne igraonice s automatima za igre na sreću jedno vrijeme automati su bili u gotovo u svakoj gostionici i nije bilo nikakve kontrole kojom bi se malodobnim osobama onemogućilo da igraju ; 5. Prigodne igre na sreću koje pokreću mediji i trgovački lanci; 6. Ilegalne igraonice od kartanja do ruleta u kojima igru organiziraju kriminalci, njihovi vla- snici. ŠTO SU ZAPRAVO DROGE? OSNOVNI POJMOVI S PODRUČJA OVISNOSTIPrvo poglavlje 43ŠKOLSKI PROGRAMI PREVENCIJE OVISNOSTI Dok zemlje EU, osobito one koje vode socijalno osjetljivu politiku poput Danske, Finske, Norveške, Nizozemske ulažu znatne napore da bi reducirale broj kockarnica jer je bilo gotovo nemoguće kontrolirati pranje novca i kriminal koji se vezao uz njihov posao , u Hr- vatskoj se i dalje množe ekonomski i u ratu osiromašeni Vinkovci imaju nekoliko igraonica toga tipa. Ta su mjesta «prirodni okoliš» mnogih kriminalaca kamatara, utjerivača dugova , ali nerijetko su kriminalci su vlasnici takvih lokala. Laka dostupnost i raznolikost načina kojima se djeca i mladi izlažu riziku tog načina zabave ili dobivanja novca , regrutira sve više onih koji su kandidati disponirani za buduće ovi- snike. Put prema kompulzivnom igranju obično je pokrenut prvim ozbiljnijim dobitkom. Silno uzbuđenje i euforija posljedica je snažne dopaminske stimulacije centara za ugodu limbičkog sustava mozga. Dok se gubitak novca brzo potiskuje, mozak je preplavljen me- moriranim osjećajem sreće povremenog većeg dobitka, ali i ugodnog uzbuđenja u vrijeme same igre i očekivanja dobitka, pa se s vremenom sve teže odolijeva unutarnjem pritisku ponovnih pokušaja. Dakako, gubici novca višestruko su češći ishod praćen sve većim zadu- živanjem i obiteljskim problemima. Kognitivne promjene prate razvoj poremećaja, pa igrač, koji je gotovo sve izgubio, ponovo i ponovo, posve nerazumno, zaključuje da će upravo igrom povratiti novac i vratiti dugove. Čak i kada je izložen nemjerljivim posljedicama, ovisnik «kockar» ukoliko na bilo koji način uspije nabaviti novac , nastavlja igrati. Zaduživanje kod kamatara i metode koje koriste utje- rivači dugova uzrok su neopisivih tragedija. Teško je i opisati zlostavljanje koje proživljavaju roditelji djece «uvaljenih» u taj problem. ŠTO SU ZAPRAVO DROGE? OSNOVNI POJMOVI S PODRUČJA OVISNOSTI Prvo poglavlje 44 ŠKOLSKI PROGRAMI PREVENCIJE OVISNOSTI Opća načela u suzbijanju zlouporabe droga 45ŠKOLSKI PROGRAMI PREVENCIJE OVISNOSTI Nacionalna strategija pretpostavlja stalnost u provedbi organiziranih mjera kojima se u ravnoteži nastoji smanjivati i ponudu dostupnost droga na ilegalnom tržištu i potražnju interes za uzimanjem droga, osobito od strane posebno osjetljive, a time i ugrožene populacije djeca, mladež. Istodobnim provođenjem posebnih mjera u okviru harm- reduction pristupa programi smanjenja štete usmjerenim prema uzimateljima droga i ovisnicima koji su izvan tretmana, nastoje se umanjiti štetne posljedice i rizici vezani uz samo uzimanje droga i za same konzumente i za njihovo okruženje. Represivnim pristupom, kojim su brojne zemlje pokušavale uspostaviti kontrolu nad ile- galnim tržištem droga, nastojeći ta sredstva učiniti nedostupnima, najčešće nisu postizani očekivani rezultati. Rezultat svega bio je da su snage koje su trebale suzbijati narkokriminal zapravo podupirale problem da bi i dalje stjecale golem materijalni dobitak te političku moć koja im je jamčila nastavljanje posla. Čak ni krajnje drastičnim represivnim mjerama, ako one pretežito pogađaju donje slojeve piramide organiziranoga kriminala, ne može se postići očekivani učinak. Takvim se pristu- pom pridonosi kriminalizaciji ponašanja uzimatelja droge i ovisnika te njihovu još većem priklanjanju i povezivanju s kriminalnom strukturom Sakoman, S. Stoga danas brojne države sve veću važnost pridaju programima prevencije, liječenja i re- habilitacije kojima je svrha smanjenje zanimanja mladih za uzimanje droga. Jačaju i liberalni pokreti koji rješenje vide u postupnoj legalizaciji nekih droga. Izračunato je da se kvalitet- nom represijom na uličnoj razini može reducirati ponuda droga do 15%, dok se kvalitet- nom terapijom koja je istovremeno jeftinija od represije potrošnja droga kod konzumena- ta može smanjiti do 70%. Snaženje šireg represivnog pristupa nema budućnosti u Europi i zbog činjenice da bi to moglo ugroziti temeljna ljudska prava i slobodu građana, slobodu kretanja, promet roba, trgovine, a sve bi to stajalo i mnogo novca. Postoje intencije da se snaženjem međunarodnih mehanizama, temeljem posebne zakon- ske regulative o suradnji, poveća učinkovitost suzbijanja organiziranog kriminala i korupcije na visokim razinama. Opća načela u suzbijanju zlouporabe droga Prvo poglavlje 46 ŠKOLSKI PROGRAMI PREVENCIJE OVISNOSTI OPĆA NAČELA U SUZBIJANJU ZLOUPORABE DROGADrugo poglavlje Što znači uravnotežena balansna strategija Pojam balansne strategije u posljednja se tri desetljeća postupno sve više afirmira kao od- govor na kritike kako se naglašeno represivnim pristupom ciljanim na smanjenje ponude droga ne može kontrolirati zloporaba droga i zaustaviti epidemija. Ako je taj sociopatološki fenomen determiniran zakonom ponude i potražnje psihoaktivnih sredstava , bilo je logič- no osigurati i provođenje društveno organiziranih mjera kojima će se paralelno sa smanje- njem ponude pridonositi i smanjenju potražnje kako legalnih tako i ilegalnih droga. Represivne mjere kojima je zabranjeno pušenje duhana na većini mjesta gdje ljudi borave i rade, značajno se posljednjih godina smanjio broj pušača i ovisnika o nikotinu. S alkoholom stojimo lošije i po mladež je poguban utjecaj osobito pivske industrije koja koristi blagodat otvorenog reklamiranja svojih proizvoda pa nije čudno da povremeno al- koholna pića pije više od 80% tinejdžera. Oni su također trebali odgovoriti na pitanje kojim je pristu- pom moguće u što ranijoj fazi navikavanja i što veći broj ovisnika privući u programe tre- tmana i uspješno ih liječiti kako ne bi služili interesima kriminala e da bi se time dokazalo da je za zajednicu itekako isplativo investirati novac u te programe, barem u iznosu koji se izdvaja za represiju. Od početka suvremene svjetske epidemije ovisnosti svima je bilo jasno da se potražnja droga ponajprije podržava od strane najvećih potrošača droga, a to su neliječeni ovisnici. Njihov je poremećaj takve naravi da oni ne mogu živjeti bez svakodnevne opskrbljenosti potrebnom količinom droge i kao takvi svojom bolesnom potrebom privlače one koji dro- gu nude odnosno tom robom trguju. S obzirom na to da se shvatilo kako su neliječeni ovisnici najbolji i stalni skupljači novca za organizirani kriminal, a moć tog sustava upravo ovisi o količini novca kojim se preko ko- rupcije osigurava zaštita od represije , suvremeni stratezi suzbijanja ovisnosti shvatili su da bez dobro osmišljenih programa pomoći toj kategoriji građana, kojom ih treba zaštititi od potrebe da na ulici kupuju drogu, nije moguće zaustaviti ili barem smanjiti odljev novca u sustav organiziranog kriminala, a time i smanjiti njegovu profitabilnost. Jednostavno rečeno, u okviru Nacionalnog programa možemo govoriti o provođenju ba- lansne strategije ako država s jedne strane osigura približno jednake uvjete za rad sredstva i broj angažiranih profesionalaca u institucijama represivnog aparata policija, carina, dr- žavna odvjetništva, sudovi, sustav za izvršenje kaznenih sankcija , a s druge strane za rad in- stitucija koje provode mjere primarne, sekundarne i tercijarne prevencije ovisnosti školski preventivni programi, terapijski programi sustava zdravstva, rehabilitacijski i drugi programi sustava socijalne skrbi. Ne samo da štošta treba učiniti da se poboljša efikasnost inače preskupog i korumpiranog represivnog aparata, već treba otvoreno reći da bi nam trebalo nekoliko godina uz uvjet da to politika podrži za razvijanje kvalitetnog sustava za provođenje mjera smanjenja po- tražnje droga. Što bi dakle u praktičnom smislu trebalo činiti? Represivni sustav snagom bi svoga djelovanja morao smanjiti ponudu i dostupnost 1. U gradovima u kojima je aktivnost i snaga organiziranog kriminala posebno izražena Zadar, Pula, Zagreb, Split, Šibenik, Rijeka, Dubrovnik, Varaždin... Tako su razlike u pojavnosti heroinskih ovisnika od županije do županije gotovo neshvatljive. Bjelovarsko područje ima čak četrdeset puta manje registriranih ovisnika u odnosu na broj stanovnika nego Istarska ili Zadarska županija. Zato bi dodatnim akcijama i pojačanom aktivnosti u tim sredinama trebalo smanjiti moć narkokriminalnog sustava, a time i ponudu droga. S obzirom na to da bi bilo posve nerealno postaviti za cilj potpuno iskorjenjivanje ilegalne trgovine drogom, zajednica bi bila zadovoljna ako bi u svim našim gradovima droge postale teško dostupne vrlo skupe , a posao s njima visokorizičan, time i slabo isplativ. Drugim riječima, da bi investicija zajednice u represivni sustav bila isplativa, taj bi sustav morao svojom snagom nadjačati snagu i organiziranost kriminalnog sustava i njegovih koruptivnih sprega, čiji bi profiti time bili znatno limitirani. Poseban je problem kako i kojim represivnim mjerama ograničiti djeci i mladeži dostu- pnost alkohola i duhanskih proizvoda. Glede cigareta, mjere koje je poduzela Vlada RH i podupro Zakonom Hrvatski sabor sigurno će se pozitivno odraziti na smanjenje pušenja kod svih kategorija građana. No kako obuzdati agresivne reklame pivske industrije oso- bito povezane u nas s nogometom i ekstremnu dostupnost alkoholnih pića? Zakonska ograničenja o zabrani prodaje alkoholnih pića i duhanskih proizvoda malodobnim oso- bama vrlo se slabo poštuju. Što god mi činili, u takvu svijetu u kojem je nesreća velikog broja djece determinirana 2. Povećanje kapaciteta terapijskih programa osiguralo bi svim ovisnicima, koje je moguće motivirati i privući, mogućnost kvalitetnog liječenja te trajnu pomoć i zaštitu. Samo tako može se spriječiti 48 ŠKOLSKI PROGRAMI PREVENCIJE OVISNOSTI nekontroliran rast broja ovisnika aktivnih na ilegalnom tržištu droga i povezanih s krimi- nalom, od kojih oko 30% pridonosi širenju problema neposrednom preprodajom droge. U Hrvatskoj se na ulicama pojavljuje godišnje oko 500 novih uličnih dilera samo iz redo- va heroinskih ovisnika. Ako u Hrvatskoj trenutačno terapijsku pomoć treba i traži zbog zloporabe heroina 10. A onda se tijekom iduće godine na ulicama pojavi još 1. Jedan je od glavnih uzroka nekontroliranog širenja pojavnosti ovisnika u ne- koliko naših gradova višegodišnje kašnjenje sustava zdravstva da na lokalnoj razini osi- gura adekvatne programe i kapacitete za tretman ovisnika. Balans između broja ovisnika koji imaju potrebu i potražnju za tretmanom i ponuđenih programa i kapaciteta još nije uspostavljen. Kvaliteta i perspektiva življenja i odrastanja djece u takvu svijetu i idućih će godina podr-3. Unatoč tome nikako se ne bi smjelo dogoditi da se taj interes, odnosno potražnja za sredstvima ovisnosti u društvu iz godine u godinu povećava. Školski je sustav prema Nacionalnoj strategiji preuzeo najveći dio odgovornosti za or- ganizaciju i provođenje školskih programa prevencije ovisnosti, kojima je osnovni cilj smanjiti zanimanje mladeži za iskušavanjem psihoaktivnih tvari. Preko školskog sustava mora se djelovati na roditelje, odnosno na obitelj, ali i na sve druge institucije lokalne zajednice koje moraju preuzeti svoj dio odgovornosti za zaštitu djece i mladeži Farrer, S. To znači da se snagom pozitivnog utjecaja pro- vođenjem primarno-preventivnih programa odgojno-obrazovnog tipa mora uspostaviti balans prema svim čimbenicima u zajednici koji utječu na rast potražnje i interesa za drogama. Cilj je da se tijekom nekoliko godina ustrajnog provođenja ŠPPO-a i svih drugih druš- tveno organiziranih mjera znatnije smanji interes još zdrave djece i mladeži za bilo koje sredstvo ovisnosti alkohol, duhan, droga. Pitanje je koji sustav u konačnici ima više utjecaja na djecu i mladež. OPĆA NAČELA U SUZBIJANJU ZLOUPORABE DROGADrugo poglavlje 49ŠKOLSKI PROGRAMI PREVENCIJE OVISNOSTI Strategija smanjenja ponude droga REPRESIJA Na osnovi zakona države brojni subjekti represivnog aparata provode mjere kojima je cilj učiniti alkohol, duhan, mjesta za igre na sreću i ilegalne droge što nedostupnijima djeci i mladeži ali i ostalim kategorijama mogućih kupaca potrošača. Epidemiološka i druga istra- živanja pokazala su da je vrlo teško provedbom odgojno-obrazovnih preventivnih programa održati nisku pojavnost ovisnika ako su na lokalnoj razini sredstva ovisnosti lako dostupna. Velika razlika u pojavnosti ovisnika o drogama u gradovima neke zemlje pa tako i Hrvatske, vidi tab. Čak je za 40 puta viši u odnosu na broj stanovnika kumulativni broj ukupno do sada registriranih liječenih heroinskih ovisnika u Istarskoj, Zadarskoj nego u Bjelovarskoj županiji. Danas više ima heroinskih ovisnika u Varaždinu, nego u nekoliko obližnjih županija zajedno Krapinsko-zagorskoj, Koprivničko- križevačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj. Droge su to dostupnije što je bolje organizirana mreža kriminalaca dilera, a to je posljedi- ca nedovoljno kvalitetnog rada represivnog aparata, odnosno slabog funkcioniranja pravne države na lokalnoj razini. Kada se govori o represivnom aparatu i njegovu djelovanju na području suzbijanja nedopuštene trgovine drogom, javnost najčešće i najprije proziva po- liciju. Pritom se zaboravlja na ostale sustave koji u državi moraju pridonositi smanjenju do- stupnosti psihoaktivnih tvari. U svijetu je poznato da najveće količine droga na granicama plijeni carinska služba jer je znatno lakše i jednostavnije, prekinuti neki ilegalni krijumčarski lanac i odjednom na granici zaplijeniti veliku količinu, nego po ulicama gradova sprečavati maloprodaju, hvatati brojne veće ili manje dilere i tisuće kriminaliziranih ovisnika. Prva prepreka za ulaz droge u zemlju, naravno, mora biti dobro organizirana carinska služba koja taj posao radi u suradnji s međunarodnim sustavima za razmjenu obavijesti i s vlasti- tom policijom. Policijske, carinske i inspekcijske službe nadležne za suzbijanje droga i prekursora tvari po- trebnih za proizvodnju droga prva su linija represivnog djelovanja. Djelotvornost represije, pak, nezamisliva je bez kvalitetnog i usklađenog rada svih pravosudnih tijela, ponajprije državnih odvjetništava. Oni su dužni prikupiti što kvalitetnije dokaze oplemeniti ono što je policija prikupila da bi sudbena vlast sukladno zakonu i dogovorenoj represivnoj politici mogla kažnjavanjem počinitelja dati očekivani i mogući doprinos smanjenju kriminala i interesa kriminalaca za bavljenje drogom. Nažalost u našoj zemlji postoji i djeluje dobro organizirana temeljna mreža «matice» or- ganiziranog kriminala neki su od nositelja u javnosti često spominjani, raspolažu znatnim materijalnim vrijednostima i dojam je bolje upućene javnosti da su zahvaljujući koruptiv- nim spregama dobro zaštićeni i represija ih tek na pritisak javnosti dotiče marginalno, tek da se stvori dojam «kako nisu zaštićeni od vlasti». Ima i slučajeva da policija odradi inicijalno svoj dio posla, a nakon toga ti predmeti, umjesto daljnjeg postupka, završavaju u ladicama državnog odvjetništva ili se tijekom eventualno nastavljenog istražnog postupka dokaze OPĆA NAČELA U SUZBIJANJU ZLOUPORABE DROGA Drugo poglavlje 50 ŠKOLSKI PROGRAMI PREVENCIJE OVISNOSTI za počinjeno djelo razvodnjava i dovodi u pitanje, proces se razvlači. Kada se na koncu vidi presuda ako do nje uopće dođe , pošteni elementi u policiji postavljaju si pitanje je li u po- zadini svega koruptivna sprega elemenata vlasti, branitelja okrivljenih, državnih odvjetnika i sudbene vlasti. Zato ne čudi da se i pojedinci i organizirane kriminalne skupine desetak pa i više godina gotovo nesmetano bave preprodajom droga i drugim oblicima kriminala, da naočigled gomilaju i reinvestiraju prljavi novac osobito u nekretnine povećavajući svoju imovinu i da je njihova kriminalna aktivnost bila poznata golemom broju građana, a policija ništa ozbiljno nije poduzimala da ih se u tome na vrijeme spriječi. Zašto nema podnesenih kvalitetnih kaznenih prijava nakon što je prikupljeno dovoljno neoborivih dokaza temeljem kojih bi tijekom sudskog postupka počinitelji biti primjereno kažnjeni? Koliko god se činilo da je glavni cilj represije smanjenje ponude i dostupnosti droga mo- guće postići povećanjem broja zapljena i količine zaplijenjenih droga, u praksi valja imati na umu da je droga samo roba, dokazno sredstvo u sudskom postupku protiv kriminalaca. I najdjelotvornije policije svijeta teško uspijevaju zaplijeniti više od 15% procijenjene količine droge stavljene u promet na ilegalnom tržištu. Meta policijskog rada trebaju prije svega biti osobe, kriminalci. Zaplijenjena droga služi samo kao dokaz u postupku da bi ih se kaznilo. Djelotvorna pravna država i njezin represivni aparat dužni su djelovati tako da se naj- većem broju osoba sklonih kriminalu kao i postojećim, težim kriminalacima, koji se u javnosti prepoznaju kao vrlo uspješni biznismeni, ne isplati baviti drogom. Preko pitanja odakle nekom imovina za koju ne može dokazati da je stečena radom na koji je plaćen porez, lako je doći do teških prekršitelja Zakona. Oduzimanje tako stečene imovi- ne silno pridonosi odvračanju ljudi da se bave kriminalom. U pravno dobro uređenoj državi poput Finske , u kojoj u samoj strukturi vlasti vjerojatno rijetka pojavnost inkorporiranja elementa organiziranog kriminalaa raznina korupcije vrlo mala, moguće je znatno limitirati profite i smanjiti moć i utjecaj kako lokalnog tako i međunarodno organiziranog kriminala. Ako je procjena kriminalaca u nekoj državi da je nakon izračuna odnosa između rizika i pro- fita bavljenje drogom najisplativiji kriminal, to će biti znak da represivni aparat ne djeluje kako treba, a motiv kriminalcima da se usmjere upravo prema tom po mladež najpogub- nijem obliku kriminala. Narkokriminal je prikriveni oblik kriminala u kojem žrtva konzument, ovisnik i počinitelj zločina surađuju i čak stvaraju komplementaran odnos. Žrtva, uvijek u podčinjenom po- ložaju, ovisna, daje novac i uzima drogu, kriminalac donosi drogu i uzima novac, sve se to događa u tajnosti. Premda većina ovisnika mrze dilere koji sami ne uzimaju drogu i na njima zarađuju, rijetko se odlučuju okrenuti protiv njih jer ih traže i trebaju, a često ih se i plaše. Zato nije jednostavno ući u tu mrežu i trgati te veze žrtava i kriminalaca. Ako se sve prepusti spontanosti događanja, unatoč stvarnom užasu, za javnost gotovo ništa ne mora biti vidljivo. Tek dobro osmišljenim, organiziranim, ustrajnim i prije svega aktivnim pristupom dobro os- posobljenih, kreativnih i visoko motiviranih policijskih djelatnika, moguće je taj kriminal držati pod kontrolom i učiniti ga vidljivim za javnost. OPĆA NAČELA U SUZBIJANJU ZLOUPORABE DROGADrugo poglavlje 51ŠKOLSKI PROGRAMI PREVENCIJE OVISNOSTI Potrebno je osigurati da represija bude kvalitetna Dobro osmišljenom, učinkovitom, kvalitetnom represijom silno se doprinosi zaštiti interesa djece i mladeži te smanjenju rizika njihova stradanja ne samo od droga, već u prometu, u uličnom ili obiteljskom nasilju itd. Od takvog represivnog djelovanja društvo može imati nekoliko koristi: Kriminalce se kaznenom politikom i provođenjem zakona demotivira i djelotvorno one-1. To rezultira prekidom glavnih lanaca stalnog ulaza droga u zemlju ili na određeno područje s posljedičnim općim smanjenjem ponude droga kao znakom pada moći i utjecaja organiziranog kriminala. Ovako opisanu aktivnost nije moguće pro- voditi bez ozbiljne političke volje strukture vlasti. Nakon što droga prijeđe graničnu crtu, obično se miješa s kojekakvim dodacima da se 2. Zatim se distribuira prema manje više stalnim nositeljima narkokriminala na određenom području u nekom gradu ili di- jelu velikog grada. Tamo se droga dodatno razblažuje i stavlja u promet preko organizi- rane mreže manje više stalnih lokalnih dilera. Opisanu mrežu potrebno je otkrivati i kidati da bi na koncu ostalo za odrađivati i onu najvidljiviju, uličnu razinu distribucije droga u kojoj sudjeluju uglavnom uzimatelji i ovi- snici kao produžene ruke narkokriminala. Posao na toj razini u prvome redu mora biti u funkciji otkrivanja organiziranih oblika kriminala posredstvom obavijesti i suradnje s ovisnicima , ali i liječenja samih ovisnika koje se u slučaju pokretanja kaznenog postupka obvezujućim odlukama suda usmjeruje u programe tretmana. S obzirom na to da najve- ći broj ovisnika treba smatrati žrtvama tog prikrivenog kriminala u kojem nažalost žrtva i kriminalac surađuju i stvaraju suodnos, provođenje represije, koliko god je to moguće, mora biti u funkciji zaštite žrtve. To znači da bi represivno djelovanje prema ovisnicima trebalo prije svega biti u funkciji njihova što bržeg otkrivanja i pritiska društva da pri- hvate liječenje i rehabilitaciju kao zamjenu za provedbu kaznenog postupka. Takvim se pristupom izbjegava kriminalizacija mladeži koja uzima drogu. Humani pristup prema žrtvama narko-kriminala, može mnoge ovisnike pretvoriti u suradnike društva u borbi protiv kriminala. Valja znati da je kazneni postupak i izvršenje penalne sankcije za druš- tvo znatno skuplje i da daje slabije rezultate nego provođenje mjere prevencije, otkriva- nja i tretmana u sustavu zdravstva ili socijalne skrbi. Kvalitetan rad represivnog sustava trebao bi rezultirati teškom dostupnosti droga za po-3. Sve bi to odvraćalo ti- nejdžere da ih aktivno traže, oni još zdravi rjeđe bi «slučajno» s njima bivali ponuđeni, a za one koji su tek probali neku drogu bio bi manji rizik da će s tim nastaviti. Lakše se i uspješnije liječi ovisnike ukoliko dileri na njih ne vrše pritisak stalnim nuđenjem droge. OPĆA NAČELA U SUZBIJANJU ZLOUPORABE DROGA Drugo poglavlje 52 ŠKOLSKI PROGRAMI PREVENCIJE OVISNOSTI Droga je prikriveni oblik kriminala Suzbijanje svih oblika prikrivenog kriminala koji je po zajednicu znatno pogubniji od nje- govih klasičnih modaliteta, nije jednostavno i od države zahtijeva da bude osobito djelatna. Otkrivanje i sankcioniranje organiziranog kriminala, koji upravo trgovinom droge ostvaruje najveće i najsigurnije prihode, nije moguće ako to nije politički prioritet vlasti. To osobito vrijedi za zemlje u kojima represivni aparat još nije dostigao potrebnu razinu autonomije i neovisnosti o neposredno vladajućoj političkoj strukturi. Posebno je važno osigurati dobru tehničku opremljenost, visoku profesionalnost i autono- miju kriminalističke policije, unutar koje, za poslove u svezi s drogom, mora biti angažiran dovoljan broj čestitih, visoko motiviranih, kreativnih i za taj specifičan posao posebno edu- ciranih profesionalaca. Ilegalna trgovina drogom toliko je raširen oblik kriminala da je iluzorno očekivati da će se povećati djelotvornost suzbijanja ako se na tom području ne osigura uključenost znatno većih resursa ukupnog represivnog aparata i ukoliko se iz operativnih aktivnosti ne isključi selektivni pristup kako u odnosu prema počiniteljima, da «neki» ne ostanu u poziciji zašti- ćenosti, tako i u odnosu na modalitete prikrivenog kriminala. Narkokriminal nije moguće suzbijati izdvojeno od drugih oblika prikrivenog i osobito orga- niziranog kriminala korupcija, kriminal u pretvorbi, trgovina oružjem, kamatarenje, reket, trgovina ljudima, prostitucija, naplaćivanje nečijih dugova itd. Upravo zbog zaštite pripad- nika upravljačkih elita koji su se obogatili korupcijom i kriminalom u pretvorbi, do sada nije bilo ozbiljne političke volje ni snage poštenih elemenata vladajuće strukture da organizira učinkovit represivni sustav koji bi sukladno zakonu zahvatio u strukture i pojedince koji su se obogatili pljačkajući na ovaj ili onaj način vlastiti narod. Zato nije bilo realno očekivati da će se izdvojenim akcijama protiv narkokriminala znatnije reducirati ponuda droga. Selek- tivni pristup prema samo nekim modalitetima «ozbiljnijeg» kriminala unaprijed je osuđen na neuspjeh. Djelotvorno suzbijanje drognog kriminala nije moguće bez dobro organiziranog sustava za prikupljanje informacija na terenu. Zato je potrebno znatno unaprijediti rad s informa- torima. Ako policija s ovisnicima održava dobar kontakt, gledajući ih prvenstveno kao na žrtve kriminala, mnogi od njih, osobito nakon što im je omogućeno liječenje ovisnosti, bit će izvor dragocjenih informacija i bit će voljni surađivati u akcijama protiv dilera. Mnogi roditelji ovisnika u razgovoru s djecom dobivaju vrijedna saznanja iz područja krimi- nala i to bi trebalo koristiti. Jasno je da ima i drugih mogućnosti angažman tajnih službi dobivanja dragocjenih saznanja za teže oblike organiziranog kriminala, ali mora postojati politička volja da bi sustav bio usmjeren na takav tip djelovanja. Zadaća je političkog sustava da ustroji djelotvornu pravnu državu koja bi se istinski su- protstavljala korupciji na svim razinama i koja bi u interesu svih građana, jednakih pred zakonom, posredstvom svojih nadležnih ustanova kontrolirala novčane transakcije i imovno stanje ljudi. OPĆA NAČELA U SUZBIJANJU ZLOUPORABE DROGADrugo poglavlje 53ŠKOLSKI PROGRAMI PREVENCIJE OVISNOSTI Pritom nije dovoljno imati Zakon o sprečavanju pranja novca i druge zakone. Bitno je kako ih se provodi u praksi. Polazeći od pretpostavke da je imovina i novac što ga posjeduju i troše stečen na nezako- nit način, angažmanom financijskih inspekcija i institucija koje nadziru novčane transakcije moguće je protiv mnogih takvih osoba pokrenuti kazneni postupak zbog utaje poreza ili privrednoga kriminala. Zajednici je naposljetku svejedno hoće li neki diler sjediti u zatvoru zbog dokazanog kaznenog djela u svezi s drogom ili zbog nezakonito stečene imovine. Gotovo je nevjerojatno da i danas našim gradovima jure skupocjenim automobilima mladi ljudi koji nikada nigdje nisu radili, a da ih nitko ozbiljno nije upitao odakle im novac za ono što posjeduju. A da o načinu na koji su se mnogi obogatili, korupciji i uzimanju provizija državnih namještenika i ne govorim. Bez suzbijanja korupcije i financijskog kriminala na svim razinama nije moguće izolirano suzbijati korupciju povezanu s drognim kriminalom. Osobe sklone i vješte u kriminalu, koje teže velikom bogatstvu i raskošnom životu, gubile bi s vremenom motivaciju da ilegalno gomilaju velik novac ako bi im sustavi kontrole onemogućavali da ga javno pokažu i troše. Najveći krimi- nalci i njihove koruptivne sprege žele u javnosti kotirati kao ugledni građani i osobe po- željne za društvo i prijateljstvo. Njihova je psihološka karakteristika da žele biti javni, moćni, utjecajni i socijalno prihvaćeni. I dokle god je tako u Hrvatskoj ili bilo kojoj drugoj zemlji , organizirani kriminal i korupcija će cvasti, a narod će biti frustriran nepravdom i nepotrebno siromašiti. Kada se uspostavi kvalitetan sustav kontrole i kada će postati opasno trošiti i pokazivati novac ili druge oblike nezakonito stečenog bogatstva, tada će nastojanja kriminalaca da gomilaju pokradeno što moraju skrivati postupno gubiti osnovni smisao. I to će djelovati preventivno. Kako mjeriti djelotvornost represivnog aparata? Represija je jako skupa Usporedo s ustrojem djelotvorne pravne države valja razvijati i sustave za kvalitetno vrednovanje represivnih programa, osobito kad je riječ o suzbijanju prikrivenog krimi- nala. U slučaju narkokriminala stvar je donekle jednostavnija jer je praćenjem pojavno- sti broja uzimatelja i ovisnika o drogama moguće pratiti i izračunati težinu počinjenog kriminala. Broj otkrivenih djela bilo kojega oblika prikrivenoga kriminala pa tako i onog u svezi s drogom uglavnom ovisi o tome kako su uređeni zakoni te o načinu, intenzitetu dje- lovanja, pristupu u radu, sposobnostima i motivaciji profesionalaca i organizaciji rada OPĆA NAČELA U SUZBIJANJU ZLOUPORABE DROGA Drugo poglavlje 54 ŠKOLSKI PROGRAMI PREVENCIJE OVISNOSTI represivnog aparata. Zbog toga se ocjena uspješnosti rada države na tom području mora temeljiti na posebnim izračunima kako bi javnost na kraju bila obaviještena o relativnom udjelu otkrivenog kriminala u odnosu na onaj stvarno počinjeni. Broj kaznenih, otkrivenih djela sitne ulične prodaje droga treba izračunati u odnosu na ukupan procijenjeni broj počinjenih djela te težine što je relativno laka računica. Ako se želi otkriti samo 10% takvih sitnih uličnih transakcija, policija i pravosudni aparat trebali bi godišnje rješavati oko 300. Pitanje je koliki onda učinak na smanjenje ponude droge može imati otkrivanje 3—4 tisuće sitnih preprodaja godišnje, što je manje od polovice jednodnevnih transakcija? Ako se svemu tome doda još i broj sitnih kaznenih djela prodaje marihuane, ecstasya i ostalih droga, što se broji u milijunima, više je nego očito da valja provoditi racio- nalizaciju ograničenih kapaciteta represivnog aparata, sukladno dogovorenoj politici suzbijanja prikrivenoga kriminala. Takva kaznena politika i represija usmjerena uglavnom prema uličnoj razini kakva posve odgovara kriminalcima na višim položajima i organiziranom krimi- nalu , ima štetnu posljedicu u smislu kriminalizacije mladeži koja uzima droge. Takvim radom stvara se samo privid o djelotvornosti represije, unatoč stvarnosti u kojoj pravi i najopasniji nositelji i organizatori narkokriminala, njihova imovina i korupcijske sprege ostaju posve izvan njezina domašaja. Tako mjeriti djelotvornost rada policije u nekom gradu samo brojem zapljena pogotovo ako se tu računa i joint marihuane gotovo da i nema smisla, jer taj indikator ionako ovisi o intenzitetu i kvaliteti rada i epidemiološkoj situaciji broju ovisnika i konzumenata droga. U promatranom razdoblju mogli bismo daleko uspješnijom ocijeniti policiju u onom gradu u kojem je broj konzumenata i ovi- snika vrlo nizak, a zapljena i droge gotovo i da nema. Premda se u većini država još uvijek ulaže znatno više sredstava za provođenje represije nego za programe smanjenja potražnje droga , nema niti jedne države u kojoj represivni aparat može sankcionirati nešto više od desetine vrijednosti stvarno počinjenog kriminala u vezi s drogom. Kao što je već spomenuto danas se u svijetu smatra uspješnom policija koja uspije zaplijeniti 10—15% od procijenjene količine potrošene droge u nekoj državi. Kako u odnosu na taj kriterij stoji Hrvatska? Izračunajmo to u odnosu na potrošnju i zapljene he- roina. Ako pretpostavimo da je od ukupnog procijenjenog broja od oko 24. OPĆA NAČELA U SUZBIJANJU ZLOUPORABE DROGADrugo poglavlje 55ŠKOLSKI PROGRAMI PREVENCIJE OVISNOSTI Prosječna težina tih doza je 0,2 grama, što je ukupno 8 kg heroina na dan puta 365 dana ukupno je 2. Što dakle znači i što nam govori podatak o zapljeni 15 ili 20 kg te droge namijenjene domaćem trži- štu? Preko naše zemlje tradicionalnom se «Balkanskom rutom» za naše tržište i za zemlje EU preveze nekoliko tona znatno čišćeg heroina. Bugari na granicama zaplijene više od jednu tonu godišnje, a mi nekoliko desetaka kilograma. Kada se to dogodi, mediji su puni «uspješ- nog rada policije i carine». Nešto veća zapljena dogodila se početkom 2008. A što je sa stotinama kilograma kokaina, tonama kanabisa, amfetaminom, ecstasyem? Jedno su zakoni, a drugo politika njihove provedbe. Ta politika mora voditi računa ponaj- prije o tome da se što racionalnije koriste ograničeni resursi represivnog aparata te da se u organizaciji i provedbi suzbijanja narkokriminala dâ prednost onim metodama rada kojima će se u što kraćem roku suzbiti djelatnost pojedinaca, organiziranih skupina i njihovih spre- ga o kojima uistinu ovisi stalnost opskrbe nekog prostora drogom. U primjeni takve metodologije zapljene droga prvenstveno su sredstvo za dokazivanje djela kriminalaca, čijim uhićenjem i odgovarajućim kažnjavanjem postižemo onaj važni javno-preventivni učinak — odvraćanje osoba sklonih kriminalu i novcu da se bave tim, po zajednicu osobito pogubnim oblikom kriminala. Tako bi trebalo poboljšati i zakonsku pod- logu za provođenje Nacionalnog programa i politiku provođenja zakona učiniti suvislom, što danas nije slučaj. Osobito bi trebalo izmjenama zakona prekinuti praksu dvostrukog kažnjavanja osoba, naj- češće mladih, zbog neovlaštenog posjedovanja neznatne količine droge za osobnu upo- rabu. Danas ih se kažnjava s po nekoliko tisuća kuna na prekršajnim sudovima, temeljem Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga, a nakon toga se pokreće kazneni postupak temeljem članka 173, st. Tako već imamo slučajeve da je neka mlada osoba za davanje jedne cigarete marihuane završila u zatvoru na 2 godine, što je posve neprimjereno. Za 15 tona zaplijenjene marihuane u Zagrebu osuđena je samo jedna osoba na nekoliko godina zatvora. Time bi se izbjeglo da se u isto vrijeme, u istoj maloj zemlji, za istovjetna kaznena djela izriču posve neopravdano vrlo različite sankcije i ,što je još gore, da za manja krivična djela neki sud izrekne neuobičajeno visoke kazne, a da neki drugi sud za vrlo teško djelo organiziranoga kriminala jedva dovrši proces u kojem su kriminalci jedva i kažnjeni. Stalnom analizom provođenja postupka i izrečenih kazni, traženjem obrazloženja za poje- dine presude, ne dovodeći u pitanje autonomnost sudbene vlasti ni individualni pristup, moguće je postići i višu razinu pravednosti i djelotvornosti represije. OPĆA NAČELA U SUZBIJANJU ZLOUPORABE DROGA Drugo poglavlje 56 ŠKOLSKI PROGRAMI PREVENCIJE OVISNOSTI Uloga zdravstva u smanjenju dostupnosti psihoaktivnih sredstava Zdravstveni sustav na tri načina pridonosi smanjenju dostupnosti droga. S obzirom na to da se kvalitetnim liječenjem ovisnika smanjuje njihova kriminalna aktivnost ulična pre- prodaja droga za više od 50%, dobro organiziran i koncepcijski primjeren sustav tretma- na koji pravovremeno uključuje i liječenjem drži pod nadzorom velik broj ovisnika, daje velik doprinos u smanjenju dostupnosti droga na uličnoj razini. Na smanjenje dostupnosti psihoaktivnih tvari koje mogu izazvati ovisnost lijekovi koji se primjenjuju u medicini znatan utjecaj ima zdravstvena i farmaceutska služba i sami proizvođači lijekova. Nažalost danas se u mnogim ljekarnama, mimo važećih propisa, re- lativno lako može doći do mnogih psihoaktivnih lijekova. Zdravstvene djelatnike treba poticati da u liječenju vrlo racionalno primjenjuju ona sred- stva koja mogu izazvati ovisnost osobito metadon i druge narkotike te da poduzimaju mjere protiv otuđivanja i stavljanja u promet tih sredstava na ilegalno tržište. Konačno, od Ministarstva zdravstva kao i od svih zdravstvenih institucije osobito onih zaduženih za prevenciju ustanove javnog zdravstva moraju poduzimati ozbiljne napore da se donesu zakoni i osigura njihova provedba kako bi se smanjila dostupnost alkohola i duhana. Bez kvalitetnih mjera koje moraju rezultirati smanjenjem dostupnosti alkohola, duhana i ilegalnih droga nije moguće uz današnji stupanj potražnje tih sredstava održavati pojav- nost ovisnika na razini podnošljivoj za društvenu zajednicu. OPĆA NAČELA U SUZBIJANJU ZLOUPORABE DROGADrugo poglavlje STRATEGIJA SMANJENJA POTRAŽNJE SREDSTAVA OVISNOSTI 57ŠKOLSKI PROGRAMI PREVENCIJE OVISNOSTI Poštujući rezultate mnogih istraživanja koja su pomogla odgovoriti na pitanje koji sve čim- benici utječu na interes ljudi, napose mladih, za uzimanjem «droga» ilegalna sredstva, alko- hol, duhan, lijekovi dobiva se i odgovor na pitanje što bi valjalo činiti da se potrošnju sred- stava svede u što uže granice. Valja učiti ljude o rizicima kojima mogu biti izloženi počnu li iskušavati sredstva koja mogu izazvati ovisnost. Ako se na uzimanje droga gleda kao na izvor zadovoljstva, društvo se mora organizirati tako da što većem broju ljudi omogući kvaliteta života u kojem će biti dovoljno zdravih izvora životne radosti tako da im iluzija ili oponašanje zadovoljstva upora- bom psihoaktivnih sredstava neće biti potrebno. Zadovoljstvo i osjećaj životne radosti djece i mladih uglavnom ovisi o kvaliteti života obitelji i načinu odgoja i obrazovanja u školi. Što god mi činili, najmanje 30% djece patit će zbog raspada braka roditelja, alkoholizma u obitelji i mnogih drugih kompromitirajućih događa- nja. Kvaliteta života obitelji umnogome ovisi i o brojnim izvanobiteljskim, društvenim čimbenici- ma na koje nije jednostavno utjecati. Školski sustav preopterećenjem učenika preopširnost gradiva i pritisak na djecu da pamte suviše nepotrebnih činjenica , kao i načinom pedagoš- kog rada, nepotrebno frustrira velik broj djece i mladih, urušava njihovo samopoštovanje i time indirektno utječe na povećanje potražnje droga. Taj se sustav mora urediti na način da iskoristi svoje goleme mogućnosti pozitivnog utjecaja i pomoći djeci u zadovoljavanju njihovih mnogih važnih potreba u procesu odrastanja. Najvažnije je da odrastaju sretno i zdravo jer su tada motivirana i za usvajanje znanja, pa se i obrazovni dio rada s njima može bolje realizirati. Glavni ciljevi programa smanjenja potražnje i štetnih posljedica Zaštititi još zdravu i nekontaminiranu populaciju djece i mladih od 1. Unaprijediti mjere sekundarne prevencije kojima će se smanjiti rizik razvoja ovisnosti 2. Osigurati da se što masovnije i što ranije otkrivaju i u programe tretmana uključuju ovi-3. Potrebno je osigurati adekvatne kapacitete što primjerenijih programa rehabilitacije i so-4. Treće poglavlje STRATEGIJA SMANJENJA POTRAŽNJE SREDSTAVA OVISNOSTI 58 ŠKOLSKI PROGRAMI PREVENCIJE OVISNOSTI Osigurati programima pomoć, zaštitu i nadzor populacije konzumenata i ovisnika koji 5. Posebno treba naglasiti važnost provođenja out-reach pro- grama i primjenu harm-reduction pristupa. Stalnom provedbom organiziranih primarno-preventivnih odgojno-obrazovnih programa moguće je velik dio još zdrave populacije djece i mladih zaštititi i odvratiti od započinjanja uzimanja sredstava ovisnosti. Gdje god se nalazila djeca i mladež, netko mora biti odgovoran za njihovu izloženost po- nudi droge. Isto tako svi sustavi u kojima mladi žive i provode svoje vrijeme od obitelji, škole do ulice moraju imati razrađenu tehnologiju uočavanja moguće zlouporabe droga od strane tinejdžera te razrađene načine na koji će se pokretati zaštitna intervencija. U svezi s tim potrebno je razvijati programe otkrivanja i pomoći ovisnicima u školama, vojsci, ustanovama, poduzećima, na ulici itd. Smanjenju potražnje mnogo pridonosi negativni društveni stav prema svim sredstvima ovisnosti. Zbog toga se ne bi trebao liberalizirati stav prema kanabisu, već ustrajati da se i konzumacija duhana i neodgovorno i prekomjerno pijenje tretira kao neprihvatljivo i štetno ponašanje. Kriminalni sustav koji trguje kanabisom, kao i mnogi zagovornici korištenja te droge, uvjerili su mladež da je to bezopasno sredstvo u kojem mogu uživati. Istina je međutim da uzima- nje bilo koje psihoaktivne tvari u ranom adolescentnom razdoblju može teško poremetiti proces strukturiranja i organizacije rada mozga, a time i samog psihosocijalnog sazrijevanja i osamostaljivanja mladeži. Upravo konzumacija marihuane znači rušenje prve barijere straha od ulaska u svijet isku- šavanja ilegalnih droga. U 80% slučajeva to je bilo prvo ilegalno sredstvo kojim budući heroinski ovisnik uči drogira- nje i stječe iskustvo postizanja ugode na taj neprirodni, bolesni i rizični način. STRATEGIJA SMANJENJA POTRAŽNJE SREDSTAVA OVISNOSTITreće poglavlje 59ŠKOLSKI PROGRAMI PREVENCIJE OVISNOSTI Nakon godinu ili dvije konzument marihuane bit će spremniji iskušati djelovanje i drugih, adiktivnijih sredstava. Ne samo da će ga kupovanje marihuane dovesti s vremenom u doti- caj s ponuđačima drugih vrsta droga jer ilegalno tržište pojedinih droga nije razdvojeno , već će u situacijama kada drugi nude ili pritišću da proba recimo ecstasy, amfetamin ili speed, njegovi otpori biti slabiji, a želja da i to iskuša mnogo veća. Istraživanjima je potvr- đena ovisnost o toj drogi. Unosom u tijelo dimom marihuane, koji sadrži stotine štetnih tvari, javlja se rizik oštećenja osobito dišnog trakta, a sam THC oštećuje kognitivne funkcije mozga. Veće količine aktivne tvari mogu uzrokovati težak poremećaj funkcije mozga sta- nja slična psihozi , a dugotrajna zlouporaba nekoliko puta povećava rizik razvoja psihoza nalik shizofreniji. Deseterostruko su više izložene riziku da će u budućnosti postati ovisnici o kokainu osobe koje su u tinejdžerskoj dobi konzumirale tu vrstu droge Ellickson, P. I ovisnost o heroinu razvija se kao samopodržavajući proces koji najčešće počinje naoko bezazleno, prvim pokusima s tzv. Kada se dogodi prvo drogiranje kanabisom a slično je i s drugim drogama od kojih u sa- mom početku postoji veći strah , tinejdžer logično, upamti to početno iskustvo, zapravo simptome intoksikacije mozga tom psihoaktivnom tvari. Simptomi toga otrovanja mogu biti ugodni ili neugodni. Ugodnost psihoaktivnog djelovanja sredstva ovisnosti umnogo- me ovisi o prethodnom psihološkom stanju i biološkoj predispoziciji odgovoru mozga u odnosu na vrstu pojedine droge. Što je mlada osoba frustriranija, nezadovoljnija i depresiv- nija u životu, i još k tome ako je biološki predisponirana što se vidi po intenzitetu doživljene ugode , to će imati snažniji unutarnji poticaj da to ugodno iskustvo ponovi. Na ponavljanje takva ponašanja istodobno utječu i drugi uzimatelji, osobito sitni dileri. Zato negativni društveni stav prema uporabi ilegalnih droga treba smatrati vrlo važnim čimbenikom koji utječe na smanjenje potražnje droga. Pritom treba paziti da njegovanje negativnog stava prema tom obliku ponašanja što sigurno pridonosi ciljevima prevenci- je , ne bude osnova na kojoj se gradi i negativni stav prema žrtvama tog ponašanja, dakle prema ovisnicima. Društvo u cjelini trebalo bi se boriti da se negativnim stavom prema konzumaciji mlade odvraća od «drogiranja», dok bi istovremeno ovisnike žrtve rizičnog ponašanja prihvaćali kao bolesnike kojima treba pomoći. Također ne bi trebalo dopustiti jačanje antiprohibicijskih pokreta. Svi oni koji na bilo koji način zagovaraju legalizaciju marihuane trebali bi se prvo upitati ne bi li bilo bolje, zbog zaštite zdravlja ljudi, mijenjati stav prema konzumaciji legalnih sredstava i zauzimati se za smanjenje potražnje i potrošnje alkohola i duhana. Kako zaštititi djecu i tinejdžere od lake dostupnosti kanabisa ako bi u jednoj siromašnoj zemlji s visokom nezaposlenosti i slabom kvalitetom života omogućili punoljetnim osoba- ma da legalno kupuju i nose uz sebe neku količinu te droge? I u jednom bogatom, uređenom društvu, u kojem se odgojem STRATEGIJA SMANJENJA POTRAŽNJE SREDSTAVA OVISNOSTI Treće poglavlje 60 ŠKOLSKI PROGRAMI PREVENCIJE OVISNOSTI nastoji uvjeriti ljude da je zdravlje najvažnije, teško je postići da se na droge, kada im je sve drugo osigurano, gleda kao na sporednu stvar u životu. Zato radije ulažimo napore da bismo promijenili odveć tolerantan stav prema uporabi dopuštenih droga, poput alkohola, duhana i psihoaktivnih lijekova, nego da trošimo vrijeme i energiju u štetnim raspravama koje samo populariziraju kanabis. Moćne nacionalne kampanje protiv pušenja duhana, kao dio jasnog opredjeljenja poli- tičkog vrha države da zaštiti zdravlje svojih građana, povoljno utječu i na smanjenje po- trošnje ilegalnih droga. U provedbi programa smanjenja potražnje najvažniju ulogu imaju prosvjeta, zdravstvo i socijalna zaštita, a važnu ulogu imaju i svi drugi sustavi, osobito oni što najsnažnije utječu na poboljšavanje kvalitete života općenito politika, gospodarstvo , zatim crkvene organizacije, udruge građana, humanitarne organizacije, sredstva javnoga priopćavanja. Budući da se provođenje programa smanjenja potražnje mora organizirati na lokalnoj razi- ni, važno je uključenje lokalnih struktura vlasti i što bolja komunikacija stručnjaka za ovisno- sti i političara koji donose odluke. Tako se mogu osigurati potpora i sredstva za provođenje lokalnih programa. O čemu voditi računa u kreiranju učinkovite prevencije? Prema Nacionalnom programu gotovo je nemoguće odvojiti primarnu od sekundarne pre- vencije. Sve su aktivnosti u bliskoj svezi i u određenom odnosu uzajamnosti. Ako se, među- tim, žele pobrojiti mjere kojima se neposredno i specifično pridonosi zaštiti još zdrave djece i mladeži, a sastavnica su Nacionalnog programa, to bi bilo sljedeće: Školski preventivni programi1. Programi sekundarne prevencije 2. Posebni programi izvanškolske zaštite mladeži3. Pod tim se misli na sljedeće: — Poticati roditelje da temeljem Obiteljskog zakona ograniče mlađim tinejdžerima is- pod 16 godina izlaske nakon 23 sata bez njihova nadzora. STRATEGIJA SMANJENJA POTRAŽNJE SREDSTAVA OVISNOSTITreće poglavlje 61ŠKOLSKI PROGRAMI PREVENCIJE OVISNOSTI — Poticati lokalne zajednice da osiguraju što više lako dostupnih besplatnih, raznovr- snih prihvatljivih sadržaja za igru, druženje, kvalitetno nerizično i zdravo provođenje slobodnog vremena djece i mladeži. Zaštitu i unapređenje zdravlja valja smatrati najvažnijom djelatnošću kojom se čovjek bavi, jer je kvaliteta i dužina života pojedinca nezamisliva bez tjelesnog i duševnog zdravlja. Uzi- manje sredstava ovisnosti legalnih ili ilegalnih smatra se danas najčešćim i najutjecajnijim uzročnikom oštećivanja tjelesnog i psihičkoga zdravlja i poremećena ponašanja ljudi. U užem smislu pod primarnom prevencijom ovisnosti uobičajeno se misli na provedbu oso- bitih odgojno-obrazovnih programa s djecom i mladeži u obitelji, školi, medijima i ostalim ustanovama lokalne zajednice. No, je li to dovoljno? Velik doprinos kvaliteti zaštite mladeži od zloporabe droga daju i posebne mjere društvene zaštite mladeži utemeljene na zakonu te posebni programi kojima se na razini lokalne zajednice poboljšava osmišljenost i kvaliteta života djece i mladeži. Obiteljskim zakonom u našoj se zemlji pomoglo roditeljima da imaju argument više u postavljanju djeci razumnih ograničenja glede noćnih izlazaka radi druženja i zabave. Za- konima, a još manje njihovim provođenjem, nije se kvalitetno uredilo pitanje onemogu- ćavanja, osobito mlađim tinejdžerima, ulaska i boravka u noćnim barovima, klubovima i diskotekama. U praksi se slabo provodi zakonski utemeljena zabrana točenja alkoholnih pića i zabrana prodaje duhanskih proizvoda malodobnim osobama. Zakoni i njihova provedba, kojom se štiti mlađe adolescente od izloženosti štetnim utje- cajima takva okruženja, nikako ne bi smjeli usmjeriti represivno djelovanje prema njima samima. Mlad čovjek, prirodno, u procesu odrastanja stalno želi i zahtijeva sve više slo- bode i iskušava granice do kojih može ići. Ako, međutim, tih granica nema, a ni obitelj ih svojim odgojem i sustavom vrijednosti ne uspijeva postaviti, velik je rizik da će taj proces odrastanja biti ozbiljno ugrožen i da će imati štetne posljedice. Zakonima valja povećavati odgovornost svijeta odraslih prema djeci i mladima. Tako se nikako ne bi trebalo kažnjavati adolescenta koji je u gostionici naručio čašu alkoholnog pića, već bi trebalo kazniti vlasnika lokala i barmena ako mu taj alkohol prodaju. STRATEGIJA SMANJENJA POTRAŽNJE SREDSTAVA OVISNOSTI Treće poglavlje 62 ŠKOLSKI PROGRAMI PREVENCIJE OVISNOSTI Tko je odgovoran da temeljem navedenih zakona država uopće ne postupa? Da bi se poboljšala kvaliteta osmišljenog i zdravog provođenja slobodnog vremena djece i mladih, lokalna bi im zajednica morala planski osigurati što više lako dostupnih sadržaja. U provedbi našeg Nacionalnog programa jedinicama lokalne samouprave predlaže se da izrade poseban priručnik s katalogom ponude sadržaja za sport, zdravu zabavu, kreativnost, druženje djece i mladih. Gradovi se šire, zemljišta se do krajnjih granica komercijaliziraju, uzurpiraju se štoviše i postojeće površine za sport i igru, kao da nikoga nije briga kamo će mladi izići u slobodno vrijeme nakon završetka školske nastave i kada im dojadi motati se po svom uglavnom vrlo skromnom domu. Urbanističkim bi planom trebalo uvesti obvezu da se u svakom dijelu grada osigura dovoljan broj slobodnih, lako dostupnih, jednostavno uređenih i osiguranih površina za sport i igru mladeži. Parkovi i školska igrališta nisu dovoljna. Visoko kompetitivni, profesionalni i profitabilni sport kao i potreba za rekreacijom odraslih ne bi smjela ugroziti masovni rekreativni sport, igru i druženje mladeži, što je nažalost bio slučaj u Hrvatskoj posljednjih godina. Takav pristup sportu zasigurno nije umanjio rizik širenja droga među mladima. U fokusu preventivnog djelovanja ne smije biti «priča» o drogama. Kako bi izgledalo da prevenciju pijenja alkohola i pušenja duhana temeljimo na opisu djelovanja, pokazivanju i upoznavanju s velikim izborom različitih alkoholnih pića ili duhanskih proizvoda? To bi moglo biti zanimljivo, ali glede ciljeva prevencije sigurno kon- traproduktivno. U žarištu je naših razmatranja dijete i osobito tinejdžeri u procesu psihosocijalnog odrasta- nja, njihovo ponašanje, stvaranje sustava vrijednosti i razvoj svijesti o potrebi samozaštite zdravlja i izbjegavanju rizika. Ako se na tako izgrađenom temelju ugrađuju i potrebna zna- nja o rizicima i štetnim posljedicama koja mogu pridonijeti da pojedinac, upućen u proces donošenja odluka, odustane od lošeg izbora, prevencija može biti vrlo učinkovita. Zaštita mladih i još zdravih od uzimanja droga nezamisliva je bez kvalitetne školske pre- vencije, represije kojom se istinski smanjuje dostupnost droga i bez kvalitetnih programa skrbi za povremene uzimatelje droga i ovisnike kojima se neutralizira, odnosno smanjuje pogubnost njihova štetnog utjecaja na zdravu, ali rizičnu populaciju mladih. Zato represivno djelovanje kao i programe otkrivanja, liječenja i rehabilitacije ovisnika treba smatrati funkcionalno neodvojivim dijelom programa zaštite zdravih. STRATEGIJA SMANJENJA POTRAŽNJE SREDSTAVA OVISNOSTITreće poglavlje 63ŠKOLSKI PROGRAMI PREVENCIJE OVISNOSTI U provedbi prevencije ponajviše treba izbjegavati senzacionalistički pristup drogama, a prepoznatljivost imidž uzimatelja droga i ovisnika valja demistificirati i demitologizirati te ograničiti do realne razine kakvu bi taj problem trebao imati, a da bi se time smanjila pri- vlačnost droga za mlade ljude. Izobrazbu i informiranje djece o rizicima uporabe droga valja provoditi zajedno sa slič- nim pitanjima u svezi s pijenjem alkohola i pušenjem duhana. Te opće informacije valjalo bi ugraditi u širi sadržaj odgojnih programa koji se bave promi- canjem zdravog ponašanja i stilova života, a kod mladih treba afirmirati određene socijalne vještine koje će im pomoći da se lakše nose s mnogim rizičnim situacijama u životu te da ih rješavaju na odgovarajući način. Nije opravdano preveliko značenje davati preventivnim kampanjama koje provode sred- stva javnoga priopćavanja. Obično su vrlo skupe. Štovi- še, mlade treba poučiti kako da se odupru negativnim utjecajima televizije, tiska, interneta... Preventivno djelovanje koje uključuje neposredno informiranje mladih o rizicima u svezi s uzimanjem droga trebalo bi biti intenzivnije i obuhvatnije u onim sredinama u kojima je raširenost uporabe droga veća i u kojima je pojavnost ovisnika i preprodavača veća. Istraživanje je pokazalo da je oko 70% današnjih zagrebačkih ovisnika o heroinu bilo u jed- nom razdoblju djetinjstva i adolescencije uključeno u redovit i intenzivan trening u nekom od sportskih klubova Čurković, S. Treba istražiti koji su sve čimbenici povezani s tim da su se ti mladi prestali baviti sportom, a počeli s uzimanjem droga. Je li riječ o slabom pedagoškom pristupu trenera, dopingu, stresu koji je zbog preopterećenja vezan uz po- trebu za brzim opuštanjem, propustima zbog kojih se nisu na uravnotežen način osigurale potrebe u procesu odrastanja i zadovoljavanja potreba tinejdžera obitelj, škola, klub, slo- bodno vrijeme za druženje i opuštanje s vršnjacima. Ili je krah nastupio kada su srušene iluzije o vrhunskom rezultatu ili mjestu u prvoj momčadi, ili je neka ozljeda odjednom sve prekinula, možda je učinjena nepravda prema njima jer nisu imali zaleđe, pa su naprosto morali odstupiti. Globalizacija kompeticije u vrhunskom sportu na svjetskoj razini uzrokom je da je najveći broj mladih, koji s mnogo entuzijazma i žrtvovanja kreće u bitku za mjesto na svjetskim rang-listama, osuđeno na neuspjeh na koji ih nitko ne priprema. U medijima se učini slav- nim i uspješnim neznatna manjina onih kojima se trud isplatio. Svi ostali, koji su žrtvovali sve vrijeme, novac i zdravlje, moraju se suočiti s neuspjehom. Sport se pretvorio u veliki biznis i ne biraju se sredstva, uključujući i doping, da bi se postigli ciljevi. U tome čovjek može tražiti dokaze svoje superornosti. No pitanje je koliko uopće ima smisla nadmetanje čovjeka nad čovjekom, kada, u kojim stvarima i u kojoj mjeri, osobito od kada se kompeticija globalizirala na svjetskoj razini. Mediji to prate i uvjeravaju nas da je to važno, da je bitna ta stotinka sekunde. A umiranje od gladi djece, ubijanje ljudi, razaranje u ratu, nepravda…? Suptilne su analize na TV programu sudačkih poglešaka u nogometu, nema analiza sudskih odluka u pravosudnom sustavu, premda se radi o teškom kriminalu i ogromnoj šteti po zajednicu. Igra, osobito kao nau- čena vještina, premda samo naoko nesvrhovita jer ne pridonosi, ne zarađuje… , prirodna je potreba kako čovjeka tako i životinja, jer se u njoj prvenstveno uživa, opušta, samopo- tvrđuje, osobito ukoliko nema imperativa pobjede. Životinje su, ovisno o vrsti, superiorne čovjeku svojom fizičkom snagom, visinom koju mogu dosegnuti, brzinom kojom se kreću zemljom, zrakom, vodom. Koji je smisao prenaprezati ljudsko fizičko tijelo do te mjere da se ugrozi zdravlje i čitav život podredi nekoj stotinki sekunde ili centimetru? Tim više što smo kao ljudi, u tim uspjesima gotovo smiješni u odnosu na sposobnost jednog geprada, neke mačke, delfina. Golem novac na nacionalnoj razini tereti siromašno i slabo gospodarstvo i prihode jedinica lokalne samouprave da bi se financiralo na stotine profesionaliziranih sportskih klubova. Posve su nerealne intencije profesionaliziranih i utjecajnih sportskih moćnika da u jednoj maloj državi poput naše, «guraju» razvoj prema svjetskim rezultatima, istovremeno u de- setinama različitih disciplina od individualnih do grupnih sportova. U sve se to upliću po- litičari od nacionalne do lokalne razine , zbog svojih interesa, svjesni da građani biračko tijelo trebaju «kruha i igara» i uživanje u postignućima svojih najvećih sportskih zvijezda. Nogomet i još neki sportovi osvojili su neviđen medijski prostor što dodatno privlači umi- ješanost političara. Događaju se brojne financijske malverzacije kroz sprege s poduzetnicima i lokalnim vlasti- ma. A na većini sportskih priredbi i utakmica najprestižnije lige, tribine su gotovo prazne, neredi navijača česti. Od ulaznica, članarina sportskih društava i TV-prijenosa moguće je financirati neznatan dio potreba tog sustava. I dok sportski moćnici menadžeri trguju s vrhunskim sportašima kao s robom zarađujući pritom milijunske iznose, klubovi su pretvo- reni u «uzgajališta» igrača koja su financirana društvenim sredstvima. Kojeg li apsurda da se za jednog vrhunskog nogometaša odnekud sakupi i na koncu izdvoji više novca nego za provođenje Nacionalnog programa suzbijanja zlouporabe droga u jed- nom velikom gradu, a možda i u državi. Čemu sve to služi? Da bi sport doista bio u funkciji prevencije ovisnosti, mnogo toga treba preispitati i posve drukčije osmisliti. Masovni, rekre- ativni sport, organiziran kao igra u kojoj djeca uživaju jer se druže i zabavljaju , ima smisla, treba ga podržati, afirmirati i u njega se isplati ulagati sredstva. To bi trebala biti baza iz koje bi se iznjedrili oni s dispozicijama za vrhunski, kompetitivni sport. No za takav sport nema sredstava jer se na njemu ne može zaraditi, a ni medijski afirmirati, pa ga oni koji «dijele» novac poreznih obveznika doživljavaju kao trošak. Gurnut je na marginu afirmacijom vr- hunskog sporta, industrije «rezultata» koja guta golem društven novac, a mladež pretvara u gledatelje koji urlaju na tribinama dio mladih postali su prava huliganska rulja ili pasivno STRATEGIJA SMANJENJA POTRAŽNJE SREDSTAVA OVISNOSTITreće poglavlje 65ŠKOLSKI PROGRAMI PREVENCIJE OVISNOSTI sjede pred TV-ekranima, što ne pridonosi njihovu zdravom odrastanju. Uspoređivanje do- stignutih sportskih vještina rekreativaca, jadno i smiješno izgledaju ako se pojedinci uspo- ređuju s vrhunskim svjetkim sportskim zvjezdama. Takva percepcija vlastitih mogućnosti i postignuća, sve više mladih demotivira da se potvrđuju na takav način pa slabi motivacija za rekreativno bavljenje sportom. Jednostavnija je indentifikacija s njihovim globalno slav- nim zvijezdama uz osobno pasivan odnos prema aktivnim bavljenjem nekim sportom. Uloga medija Nije dobro ni podcjenjivati ni precjenjivati moguću ulogu sredstava javnoga priopćavanja u programima prevencije uporabe droga i ostalih sredstava ovisnosti. Evaluativne studije potvrdile su da masovne medijske kampanje, usmjerene protiv zloporabe droga, daju vrlo mali doprinos odvraćanju rizične populacije da se prikloni tom obliku ponašanja. Uz to je potvrđeno da se u odnosu na uložena sredstva cost-benefit analiza tim načinom postiže mnogo manje no što bi bio slučaj da se ta sredstva neposredno investiraju u stručnjake koji bi kontaktirali i utjecali na rizičnu populaciju. U demokratskom društvu, osobito jačanjem privatnih televizijskih i radijskih postaja, potpune slobode tiska i razvoja interneta, teško da je moguće utjecati na pristup u prikazivanju bilo kojeg aspekta problema droga. Koliko će prevladavati pozitivni ili negativni utjecaji, ovisit će među ostalim i o općem utjecaju na sta- vove javnosti koje će putem medija moći imati stručnjaci uključeni u provođenje Nacional- ne strategije. Danas od svih medija najsnažniji utjecaj ima televizija Kimberly, R. Narkokriminal na različite, vrlo lukave načine nastoji iskoristiti tisak i televiziju u podržavanju uporabe droga, ali mediji ipak mogu pozitivno djelovati na više načina: Izborom programa — od filmova do posebnih obrazovnih emisija, mogu potvrditi pozi-1. Mogu utjecati na političare da podrže programe koji štite interes djece, mladih općenito, 2. Mogu učiniti vrlo mnogo da se imidž osoba sklonih uporabi sredstava ovisnosti učini 3. Kvalitetnim i objektivnim informiranjem mogu pomoći mladima pri promjeni uvjerenja 4. Mogu dati doprinos demistifikacije uporabe droga. To se može postići izbjegavanjem 5. Uvijek naglasak treba biti na čovjeku i uvjetima u njegovu okruženju koji povećavaju rizik uporabe droga i na štetnim posljedicama, a nikako na samim drogama kako i gdje se nabavljaju, kako se proizvode, kakvu ugodu stvaraju... U primarnoj prevenciji ne bi bilo dobro, stavljajući u prvi plan suzbijanje zloporabe ilegalnih droga, umanjiti važnost i nužnost suzbijanja pijenja alkohola i pušenja duhana legalnih droga. STRATEGIJA SMANJENJA POTRAŽNJE SREDSTAVA OVISNOSTI Treće poglavlje 66 ŠKOLSKI PROGRAMI PREVENCIJE OVISNOSTI Nedostatak je medija što teže postižu selektivno usmjeravanje informacija prema poje-6. Mediji bi na razborit način trebali pratiti uspješnost provedbe svih važnih programskih 7. Od državne televizije HTV očekuje se razrada posebnog programa u kojemu bi, dajući 8. Da bi sukladno zahtjevima djelotvornog preventivnog rada mediji uistinu davali očekivani doprinos, a posve otklonili moguću kontraproduktivnost, morali bi dio svojih djelatnika po- sebno školovati, te osobitu pozornost usmjeravati na razvijanje suradnje s kompetentnim stručnjacima drugih struka koje se bave problemima ovisnosti. Uloga socijalne skrbi u primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj prevenciji ovisnosti Svi problemi vezani uz bolest ovisnosti općenito, a posebno zloporabe droga, prvo dolaze do izražaja u obitelji, školi ili užem životnom okruženju te ih na tim razinama treba i rješa- vati. Stručne službe i ustanove u nadležnosti sustava socijalne skrbi imaju osobito mjesto i ulogu u tome. Društvena zajednica treba težiti podizanju razine kvalitete življenja u obitelji i razine njezine odgovornosti glede skrbi o djeci i mladeži. Najvažnija je zadaća nositelja socijalno-zaštitnih mjera i funkcija u društvu osiguravati takve uvjete u kojima će se pojavi ovisnosti i zaštite ovisnika, osobito malodobnika, pristupiti ravnopravno i sveobuhvatno, kao i spram drugih osoba kojima je nužna socijalno-zaštitna pomoć. Briga za obitelj i njezine potrebe najviše može pridonijeti zaštiti duševnog zdravlja i po- našanja djece. Rano zamjećivanje i pomoć u razrješavanju poremećaja ili teže patologije obitelji, mnogo može pomoći u prevenciji psihičkih poremećaja i poremećaja ponašanja kao i rizika uporabe droga. U traženju komplementarne uloge te djelatnosti s drugim druš- tvenim djelatnostima koje se bave djecom, mladeži i obitelji, a to su prije svega školske i predškolske ustanove, ustanove pravosudnog sustava i sl. Socijalni radnik ili bilo koji drugi stručnjak psiholog, socijalni pedagog i sl. Na to može upozoriti liječnik, stručnjak u školi ili nekoj drugoj ustanovi, da bi se štitilo zdravlje i ponašanje djece u takvim obiteljima. Ponekad će biti dostatno kvalitetno savjetovanje roditelja kako bi oni otklonili pogreške u odgojnom pristupu prema djetetu koje se poremećeno ponaša. Ponekad se mora po- krenuti mučan i dug motivacijski postupak za liječenje alkoholizma člana obitelji, ili pak za razrješenje materijalnih ili drugih problema koji su uzrokovali smetnje ponašanja ili kasniju STRATEGIJA SMANJENJA POTRAŽNJE SREDSTAVA OVISNOSTITreće poglavlje 67ŠKOLSKI PROGRAMI PREVENCIJE OVISNOSTI uporabu droga u adolescenata. Postupak s obitelji treba biti vođen tako da ne bude doživ- ljen kao stvaranje osjećaja krivnje kod roditelja te se ni u kojem slučaju ne smije doživjeti kao narušavanje digniteta obitelji. Budući da je većina roditelja zainteresirana za dobrobit svoje djece, postoji velik prostor za pokretanje kvalitetne intervencije. U stvaranju individualiziranih programa za djecu i mladež koja je, uz poremećaj u ponaša- nju, ugrožena i drogama, stručnjak djelatnosti za socijalnu zaštitu bit će često koordinator utemeljenog mikrotima koji će provoditi terapijski postupak, često i u suradnji sa školom. Kvalitetna i pojačana skrb i nadzor nad maloljetnicima općenito, a posebno nad onima za koje je ustanovljeno da uzimaju droge, može znatno smanjiti rizik razvoja teže kliničke slike ovisnosti. Svaki takav postupak mora biti pod kvalitetnom supervizijom da bi se izbjegla formalna i nestručna provedba tretmana ili spriječilo trošenje društvenih sredstava za po- sao koji se zapravo uopće ne obavlja. Da bi se ovisnici zaštitili od neprimjerenih i štetnih intervencija i odluka sustava škola, rad- na organizacija, zatvor, bolnica , potrebna im je osobita zaštita. Nažalost događa se da i socijalna služba svojim pristupom ponekad pridonosi diskriminaciji ovisnika. Ukoliko je ovi- snik o drogama roditelj, tada je dužnost lokalne socijalne zaštite osigurati poseban zaštitni program za djecu iz takvih obitelji. Kada je ovisnik u zatvoru ili na duljem psihijatrijskom tretmanu, socijalna služba može mnogo učiniti u održavanju veza tog člana i obitelji, a u suradnji s odgovarajućim stručnim timom kaznene ustanove mora na vrijeme i kvalitetno osigurati postpenalni prihvat. U tom smislu najveći je problem zapošljavanje osoba nakon izlaska iz zatvora ili zdravstvenih ustanova. Za ovisnike bi trebalo organizirati zaštićena radna mjesta, odnosno ona što ih sufinancira društvo. Socijalna skrb ima važnu ulogu u kvalitetnom zbrinjavanju djece bez roditelja ili onu koju su obitelji napustile. To se još češće zbiva u domovima koji imaju zadaću preodgoja djece s težim poremećajima u ponaša- nju. Samo dobro organiziran program koji vode kvalitetni i stručni ljudi motivirani za takav posao može umanjiti rizik zloporabe droga u tim sredinama te biti uistinu djelotvoran u postizanju ciljeva. Programe i rezultate rada pritom valja stalno pratiti i ocjenjivati. Važnost ranog otkrivanja i osiguravanja pomoći konzumentima i ovisnicima Ovisnike o drogama treba gledati kao most koji povezuje mrežu kriminalaca i dilera te po- pulaciju još zdravih i onih koji su tek počeli s iskušavanjem droga. Ako se taj most blokira aktivnim mjerama što ranijeg otkrivanja, liječenja i rehabilitacije što većeg broja ovisnika, to znatno pridonosi zaštiti zdravih i smanjuje širenje ovisnosti. U tom slučaju lakše se ostvaruju i druge važne zadaće predviđene Nacionalnim programom kao što su odgojno-obrazovne i druge primarno-preventivne aktivnosti i djelotvorno provođenje represije jer se represiv- ni aparat uz dobro organiziran terapijski sustav znatno odterećuje od bavljenja kriminalizi- ranim konzumentima i ovisnicima. STRATEGIJA SMANJENJA POTRAŽNJE SREDSTAVA OVISNOSTI Treće poglavlje 68 ŠKOLSKI PROGRAMI PREVENCIJE OVISNOSTI Ako ovisnik ostane na ulici i aktivan u uzimanju droga, a neotkriven i neliječen samo godinu dana duže, bolest će se pogoršati, tolerancija na drogu povećati pa time i troškovi za dnev- no kupovanje droge , može započeti s venoznim uzimanjem, pa se zaraziti ili zaraziti druge, može početi s činjenjem kaznenih djela, može umrijeti. Bilo bi najbolje kada bi se osobe otkrivale prije no što postanu ovisne. Zbog toga suvremena državna politika tretmana su- gerira potrebu da se ovisnike posebnim terapijskim pristupom privlači u sustav medicinske kontrole davanjem lijekova koji smanjuju žudnju za heroinom i sprečavaju simptome ap- stinencijske krize. Primjena Heptanona metadon ili Subutexa buprenorfin može smanjiti potrošnju heroina a time i zaradu kriminala više od 70%, smanjiti sekundarni kriminal više od 50%, zaustaviti širenje hepatitisa B i C te HIV-infekcije. I što je najvažnije, ti lijekovi zadr- žavaju više od 70% teških heroinskih ovisnika u terapijskom procesu a miču ih s ulice iz mreže kriminala. Školski preventivni programi imaju među ostalim zadaću pomoći u osposobljavanju rodi- telja da što prije, zajedno s učiteljima i nastavnicima, otkriju učenike koji konzumiraju droge da bi nakon toga i rješavali te probleme u suradnji sa svim ostalim ustanovama lokalne zajednice školska medicina, centri za sprečavanje i liječenje ovisnosti, obiteljska medicina, nevladine organizacije, socijalna zaštita i dr. Najbolje rezultate tretmana s adolescentima koji uzimaju droge daje individualna obitelj- ska terapija, dok se grupni postupak s problematičnim tinejdžerima nije pokazao korisnim Liddle, H. Najvažniju zadaću u neposrednoj provedbi savjetovanja i obiteljskom liječenju na razini lokalne zajednice ima mreža speci- jaliziranih timova centara za sprečavanje i liječenje ovisnosti integriranih u mrežu županij- skih zavoda za javno zdravstvo i školska medicina. U perspektivi se očekuje da će znatno veći doprinos u ranom otkrivanju uzimatelja droga i ovisnikâ davati i liječnici opće medici- ne obiteljski liječnici, odnosno primarna zdravstvena zaštita i out-reach programi koje bi morale provoditi ustanove socijalne skrbi. Od svih ustanova ili službi u državi MUP, posredstvom svojih djelatnika, obavljajući svoj posao sukladno zakonu u nastojanju da se spriječi sitna ulična prodaja droga, otkriva na lokalnoj razini ili dobiva spoznaje o najvećem broju ovisnika i uzimatelja droga. Bilo bi šteta saznanja MUP-a ne iskoristiti za pokretanje što ranije zaštitne ili terapijske intervencije. Kada se zna koliko društvo treba ulagati napora i novca za unapređenje mjera što ranijeg otkri- vanja i liječenja ovisnika, logično je i opravdano tragati za načinima kako podatke policije korisno upotrijebiti za tu humanu svrhu, a da se pritom nimalo ne ugroze zakonska prava kojima se štiti dignitet građana i njihovih obitelji. Kao važan element strategije prema kojem, u interesu zaštite ovisnika i uzimatelja, timovi centara za izvanbolničko liječenje ovisnika trebaju surađivati sa svim ustanovama lokalne zajednice, pa tako i s policijom, sudovima i zatvorima, postoji prostor i način da u toj su- radnji liječnici, kao najvažniji stručnjaci terapijskih timova centara, koji su obvezni čuvati tajnu, dobiju poimenične obavijesti o mladima koji su na ulici otkriveni kao uzimatelji i ovisnici, a još nisu obuhvaćeni sustavom tretmana. Stvar je nakon toga da timovi centara osmisle način kako s pojedinom osobom, djelatnim pristupom, uspostaviti doticaj i nakon STRATEGIJA SMANJENJA POTRAŽNJE SREDSTAVA OVISNOSTITreće poglavlje 69ŠKOLSKI PROGRAMI PREVENCIJE OVISNOSTI toga motivirati je za tretman. U nekim županijama policija ima obavijesti o konzumiranju droga kod znatno većeg broja osoba no što je evidentirano u okviru terapijske aktivnosti pojedinog Centra. Ne liječiti ovisnike i pustiti ih da oko sebe nekontrolirano raznose drogu i ideju, svjetona- zor drogiranja, još zdravim mladima u okruženju, bilo bi slično nastojanju da spriječimo širenje neke zarazne bolesti tako da ne činimo ništa protiv prijenosnika same zaraze — bakterije ili virusa. Sprečavati epidemiju malarije, a dopustiti da se komarci nekontrolira- no množe i zaraženi bodu ljude, ne bi bilo bi moguće. Važnost je otkrivati i liječiti roditelje koji su ovisnici Budući da sve više odraslih roditelja školske djece uzima sredstva ovisnosti, valja poticati izradu programa prevencije i suzbijanja zloporabe droga i alkohola na radnim mjestima, u poduzećima i ustanovama, sportskim klubovima i prometu Velleman, R. Posredstvom posebnih programa poduzeća i ustanova, otkrivat će se u budućnosti sve više konzumenata i ovisnika. Čak bi i škole u radu s roditeljima mogle pripomoći da se otkriju roditelji koji su i sami ovisni o alkoholu ili drogama. Konačno, sve je više nastavnika škola koji su konzumirali ili konzumiraju neke droge, a može se raditi i o ovisnicima o alkoholu ili drogama. Nakon toga trebat će im osiguravati tretman i potporu da bi očuvali radna mjesta. Poslodavce bi bilo poželjno poticati da zatraže stručnu pomoć u vezi s izradom i provođenjem programa suzbijanja ovisnosti kod svojih uposlenika. Kvalitetni međuljudski odnosi i ugodno radno okruženje smanjuje stres, osjećaj frustriranosti i ublažuje depresivnost radnika. Sve to pozitivno utječe na smanjenje potražnje sredstava ovi- snosti i samih uposlenika i njihove djece kod kuće. Danas se nažalost događa da poslodavac otpušta svog radnika kada sazna da je ovisnik. Umjesto da se tim našim sugrađanima, unatoč njihovim problemima, omogući socijalna integracija, ovisnici moraju skrivati svoj problem da ne bi bili izolirani i odbačeni. Harm-reduction pristup kao dio strategije Mnogo je mjera i aktivnosti koje se poduzimaju u okviru Nacionalne strategije, kojima se ne može do kraja riješiti problem jer je jednostavno nerješiv , ali se pomaže umanjivanjem štetnih posljedica i rizika, i za pojedinca i za društvenu zajednicu. Kreatori programa dužni su državi sugerirati ona rješenja koja će u konačnici za zajednicu rezultirati većom koristi, čak i ako se dogode neke štetne posljedice Mager, W. Koliko u medicini imamo bolesti čije je liječenje bolno i ima posljedice, a bolest na koncu ne izliječimo, pa ipak postupak poduzimamo da bi produžili život ili barem smanjili patnju bolesnika? Ako se donese neki zakon, njegova provedba ne bi smjela rezultirati većom štetom nego koristi — npr. STRATEGIJA SMANJENJA POTRAŽNJE SREDSTAVA OVISNOSTI Treće poglavlje 70 ŠKOLSKI PROGRAMI PREVENCIJE OVISNOSTI Ako primijenimo metadon u liječenju ovisnika, jasno je da taj narkotik može curiti na ilegal- no tržište i time uzrokovati neželjene posljedice, pa i podržavati ovisnost tih bolesnika. Ali kada izračunamo koristi od te metode tretmana, jasno je da su one višestruko veće jer se time reduciraju mnoge teške društvene štete i rizici. Nekog ovisnika o heroinu možda nitko ne bi mogao nagovoriti da prekine s drogiranjem. No možda bi bilo moguće nagovoriti ga i podučiti da ne uzima drogu intravenozno, ili da ne koristi tuđi, možda zaraženi pribor. To su samo neki primjeri kojima se objašnjava svrha harm-reduction strategije. Pošteno rečeno, svi su programi tretmana i rehabilitacije ovisni- ka zapravo način na koji društvo smanjuje štetne posljedice. S obzirom na to da uzimanje psihoaktivnih sredstava povećava rizičnost ponašanja ljudi u različitim situacijama u prometu, na radnom mjestu, spolnim odnosima, zabavi , od druš- tvenog je interesa različitim mjerama, kao što je zakonska regulativa, edukacija, manje za- htjevna terapija npr. Najveći broj ovisnika i osoba visokorizičnog ponašanja nažalost nije uključen ni u jedan od tretmana koje osigurava društvena zajednica. Strah od stigmatizacije, negativizam, otpor i nepovjerenje prema društvenim ustanovama vrlo su česta obilježja stavova konzumena- ta, ovisnika o drogama i njihovih obitelji. Takve stavove ponekad još više učvršćuju odveć represivni postupci te kaznena politika koju, temeljem zakonskih propisa, provode organi represije. Službe u sustavu socijalne skrbi i zdravstva u našoj zemlji, što zbog preopterećenosti nago- milanim problemima, što zbog birokratizacije i rigidnosti, često su zanemarivale problem zloporabe sredstava ovisnosti te time pridonijele odbacivanju, stigmatizaciji i marginaliza- ciji ovisnika i rastu tzv. Što je represija i stigmatizacija ovisnika u društvenoj zajednici veća, to je veća iako i apsurdnija mogućnost da se ovisnike, te žrtve narkokriminala, poistovjeti s kriminalnim skupinama koje ih u svom nečasnom po- slu ilegalne trgovine drogama sve više odvajaju od života u normalnom, zdravom okolišu, i postupno uvlače u svoju mrežu, potičući njihovu agresivnost i negativizam spram pozitiv- nih socijalnih vrijednosti. Harm-reduction strategija ima zadaću, svojim ponajprije humanim pristupom, pokušati približiti teško ugroženu populaciju ovisnika društvenim ustanovama te ih izvući iz mreže kriminala u koju su ih često, upravo te ustanove, svojim nepravilnim postupcima gurnule Toumbourou, J. Uzimajući u obzir realnost da se dio ovisnika nikada neće odreći droge niti prihvatiti liječenje, radi smanjenja rizika širenja HIV- infekcije, virusa hepatitisa B i C, radi zaštite zdravlja tih bolesnika i smanjenja rizika umiranja, poduzimaju se vrlo različite akcije od kojih su najpoznatiji programi zamjene prljavog, uporabljenog za čisti pribor za uzimanje droga. Djelatnostima harm-reduction programa valja obuhvatiti sve one teško dostupne pojedin- ce i skupine koje zloporabljuju droge, a nisu uspješno zahvaćeni tradicionalnim socijalno- zdravstvenima mjerama i djelovanjem u postojećim ustanovama i službama. Takav pristup STRATEGIJA SMANJENJA POTRAŽNJE SREDSTAVA OVISNOSTITreće poglavlje 71ŠKOLSKI PROGRAMI PREVENCIJE OVISNOSTI često se naziva i outreach pristup, a taj je koncept ugrađen i u prijedlog Nacionalne strate- gije u obliku rada tzv. Upravo zato valja velik dio harm-reduction risk-reduction usmjerenih radnji provoditi na terenu, u lokalnoj za- jednici, na mjestima i u prostorima života i kretanja populacije ovisnika i osoba s rizičnim ponašanjem u svezi s drogom. To se treba činiti na ponešto nekonvencionalan način ali uz poštivanje osnovne harm-reduction strategije , izbjegavajući klasičan casework, kakav prevladava u službama koje se bave ovom problematikom. Tako će prepreke službenog autoriteta stručnjaka i negativizma i otpora u klijenata-ovisnika biti zamijenjene pozitiv- no usmjerenom i na povjerenju utemeljenom uzajamnom odnosu što će u vrlo kratku roku donijeti rezultate. Umjesto getoiziranja i stigmatizacije ovisnika te se sugrađane, koji imaju jedan vrlo specifi- čan problem, može zaštititi od socijalne isključenosti i izolacije. Da bi Nacionalni program suzbijanja ovisnosti bio učinkovit, to mora biti specifična, znanstveno utemeljena, dobro organizirana, kontinuirana intersektorska aktivnost drža- ve i njenih institucija, koordinirana od nacionalne do lokalne razine, evaluirana i stalno podupirana i poticana od vlasti. Obitelj, temeljni stup zaštite djece od zlouporabe sredstava ovisnosti Stručnjaci svih institucija koje na bilo koji način mogu pridonijeti zaštiti zdravlja djece radeći s djecom ili njihovim roditeljima, trebaju što više znati o utjecaju obiteljske dinamike, odgo- ja i vođenja procesa osamostaljenja djece na rizik skretanja prema patološkim ponašanji- ma. Funkcionalna je obitelj temeljni stup zaštite, a bolesna i teško disfunkcionalna izvorište brojnih čimbenika rizika McArdle, P. U analizi tih rizika posebna se pažnja posvećuje adolescenciji i analizi loše vođenog procesa odrastanja disbalansu između nužne kontrole i davanja slobode i razrješavanja separacijske krize zbog patologije obitelji ili neprimjerenih stilova odgoja. Teški konflikti roditelja i tinejdžera mogu rezultirati potpunim prekidom komunikacije s po- sljedičnim gubitkom kontrole nad procesom osamostaljenja, što pak povećava rizik skreta- nja prema nepoželjnim obrascima ponašanja McCrystal, P. Rizičnim obiteljima i njihovoj djeci najviše može pomoći dobro uređen sustav za školsku prevenciju Spoth, R. Zato je jedna od najvažnijih točki ŠPPO-a upravo «afirmacija karijere uspješnog roditeljstva». Tekst koji slijedi ne samo da može pomoći u što kvalitetni- jem doprinosu škole uspješnom roditeljstvu već po sličnim načelima i sama se škola mora provoditi odgoj. STRATEGIJA SMANJENJA POTRAŽNJE SREDSTAVA OVISNOSTI Treće poglavlje 72 ŠKOLSKI PROGRAMI PREVENCIJE OVISNOSTI Rizični i zaštitni čimbenici zlouporabe droga Nije moguće osmisliti učinkovitu prevenciju ovisnosti ukoliko se ne istraže uzroci tog fe- nomena. Uz društvene čimbenike, kao što su ponuda i dostupnost droga, funkcioniranje pravne države, utjecaj medija, kvaliteta života i standard, moralno stanje društva, afirmirani sustav vrijednosti, velik utjecaj na rizik zlouporabe sredstava ovisnosti ima pozicija obite- lji u zajednici i funkcionalnost obiteljskog odgoja Brown, G. Svjedoci smo tragičnog trenda u svijetu u kojem je obitelj sve više žrtvovana interesima kapitala, u kojem poslodavci ne uzimaju u obzir obiteljske, roditeljske obveze uposlenika i u kojima političke elite daleko više štite interese tog istog kapitala nego većine svojih građana, roditelja odnosno obitelji koji bi trebali skrbiti za djecu, najvažniji «kapital» društva. Obiteljska prevencija nije moguća bez uvažavanja i shvaćanja načina na koji obitelj prido- nosi povećanju rizika skretanja tinejdžera prema ovisničkom stilu življenja. Postoje opsežna istraživanja kojima se nastojalo povezati razvoj ovisnosti s obiteljskim čimbenicima. Rezul- tati istraživanja Beara i Corrada iz 1974. Prema istraživanju koje je provela Crowther 1974 dokazano je da većina ovisnika potječe iz razorenih i poremećenih obitelji u kojima su roditelji rastavljeni, razvedeni ili u obiteljima s jednim roditeljem. Coleman 1980 je predložio teoriju prema kojoj su smrt, rastava i gu- bitak važni etiologijski faktori koji utječu na razvoj heroinske ovisnosti. Istraživanje indikatora ranog prepoznavanja visokorizične populacije hrvatske mladeži u odnosu na zlouporabu sredstava ovisnosti Sakoman, S. Tijekom istraživanja, u razdoblju dužem od 20 godina, kojima je bio cilj poboljšati prevenciju ovisnosti, Nacionalni institut za istraživanje zlouporabe droga SAD Cire, B. Prevencijski programi trebali bi osnaživati zaštitne čimbenike i smanjivati utjecaj rizičnih čimbenika. Zaštitni su čimbenici povezani sa smanjenom mogućnosti uporabe droga dok bi rizični čimbenici bili oni koji uporabu droge čine vjerojatnom. Zlouporaba sredstava ovisnosti prije svega je odraz težnje čovjeka da zadovolji svoju potre- bu za osjećajem ugode i zadovoljstva. Ta će težnja biti izraženija ukoliko omogućena kva- liteta života ne rezultira takvim odgovorima u psihičkom prostoru na podražaje okruženja koji bi rezultirali prirodno izazvanim osjećajem sreće. Premda bi obitelj trebala biti prvi stup prevencije ovisnosti, nažalost taj sustav svojom patologijom ili disfunkcionalnosti može biti jedan od važnih čimbenika koji povećavaju rizik skretanja djece prema putu koji vodi pre- ma toj teškoj, kroničnoj i recidivirajućoj bolesti mozga. S odgojem za svjestan izbor zdravog ponašanja i izbjegavanje nepotrebnog rizika, kao usa- đenim principom u svijesti djeteta, trebalo bi se početi u obitelji od najranijeg djetinjstva. Nažalost mnoga djeca ni kriva ni dužna imaju roditelje koje za takav kvalitetan odgojni rad nitko nije osposobio ili se radi o osobama koje i same pokazuju sklonost vrlo rizičnom, pa i bolesnom načinu ponašanja. STRATEGIJA SMANJENJA POTRAŽNJE SREDSTAVA OVISNOSTI Treće poglavlje 74 ŠKOLSKI PROGRAMI PREVENCIJE OVISNOSTI Kvalitetna i funkcionalna obitelj obitelj koja zna odgajati djecu najbolja je zaštita od zlouporabe sredstava ovisnosti. To je obitelj u kojoj — je od malena uspostavljena i u kontinuitetu održavana osjećajna vezanost oba roditelja i djece temeljena na bezuvjetnoj ljubavi i poštovanju i u kojoj vlada topla, ugodna atmos- fera u kojoj se djeca osjećaju sigurnim. Roditelji se postavljaju kao autoritet svojoj djeci postavljajući im razumne granice između onog što smiju i ne smiju i dosljedni su u svojim očekivanjima. Iz takve obitelji djeca ne bježe na ulicu. Istovremeno je i sve više roditelja nesretno i uskraćeno jer je nezamjenljiv, a vjerojatno i najljepši izvor radosti uspješno i sretno rodi- teljstvo. Sve više ljudi živi pod pritiskom i stresom te uz osjećaj nesigurnosti zbog poremećenih međuljudskih odnosa. Zbog toga su u sve većem broju na- peti, neurotični i depresivni. Sve to povećava potražnju za psihoaktivnim tvarima. Slično se događa i s djecom pred koju i roditelji i škola postavljaju sve veće zahtjeve, što mnogi doživljavaju kao neizdrživ pritisak te ne uviđaju da to ima smisla. Djeca bi se trebala radovati životu kojim žive i jedino ih to može uvjeriti da život ima smisao i da se zbog toga itekako isplati čuvati zdravlje i izbjegavati rizike da bi što duže živjeli. Premda nema idealnih obitelji, ipak bi ono navedeno u osam točaka u određenoj mjeri bilo moguće postići u velikom broju obitelji ako bi se buduće roditelje odgajalo za kvalitetno roditeljstvo kojim se znatno smanjuje rizik da se krenu putem prema ovisnosti. Rizici mladenaštva Uzimanje droga u mladenaštvu često je odraz težnje tinejdžera za samostalnosti i slobodom da sami odlučuju o sebi i svom budućem životu, a može biti posljedica separacijske krize ili krize identiteta. Tinejdžer osjeća prirodnu potrebu da na prepoznatljiv način oblikuje svoje stavove, osobnost, filozofiju i stil života. Intenzitet i karakteristike adolescentne separacijske, kao i moguće krize identiteta, umnogome su povezani su s kvalitetom obiteljskog života i načina na koji roditelji odgajaju i vode svoju djecu u procesu odrastanja. Samo voljeti svoju djecu i željeti im dobro u životu nije dovoljno. Znanje je potrebno da bismo naučili kako djecu zaštititi od nas samih: od frustracije, zlostavljanja i nebrige do zarobljavanja djece patološkom i ovisničkom posesiv- nom ljubavi. Rizik se povećava ako djeca tijekom školske edukacije nisu bila dovoljno upućena u to kako se podmuklo i brzo gubi kontrola i razvija stanje ovisnosti, ako se popusti i kuša neka jaka droga. Roditelji moraju paziti na svoje ponašanje da bi njihova djeca imala razloga cijeniti ih kao osobe. Učine li previše pogrešaka u životu i ako djeca osjete da su im mnoge stvari bile važnije od njih i njihovih sebičnih potreba, imat će slabe argumente u nastojanju da ih uvjere kako bi ih trebali poslušati. Ako se radi o roditeljima koji se sramotno ponašaju pred djecom ili u javnosti čineći stvari koje ona ne mogu oprostiti, tada su šanse da ih takvi rodi- telji vode kroz život sasvim male ili nikakve. U odgoju djece bitno je stalno davanje i kroz to davanje stvara se i učvršćuje odnos — najveća dragocjenost u životu i jedne i druge strane. Tajna je zaštite djece od rizičnih ponašanja u kvaliteti tog odnosa. Samo ona djeca osim psiho-biološki visokorizičnih , kojoj je stalo do očuvanja tog odnosa, u najvažnijim stvarima neće prelaziti dogovorene granice. Dakako da djeca i na drugim relacijama stvaraju važne odnose koji mogu pozitivno utjecati u istom smislu i dobro da je takvih pozitivnih odnosa što više, jer je tada i zaštita sigurnija. STRATEGIJA SMANJENJA POTRAŽNJE SREDSTAVA OVISNOSTI Treće poglavlje 76 ŠKOLSKI PROGRAMI PREVENCIJE OVISNOSTI Za održavanje i njegovanje interpersonalnog odnosa, djeci je potrebno stalno i požr- tvovno davanje to je pretpostavka da bi mogli od njih tražiti i očekivati. Ako je to što dobivaju doista ono što im je uz biološke potrebe najpotrebnije, ona će uzvratiti i trud neće biti uzaludan. A što uz temeljne materijalne potrebe djeca najviše trebaju od nas odraslih? Ljubav, poštovanje, strpljenje, razumijevanje, mir, opraštanje, nježnost, praved- nost, čestitost, požrtvovnost, naše znanje i iskustvo, vrijeme, naš smijeh, ali i iskrene suze, energija, životni smisao. Čovjek međutim ništa ne može dati ili pružiti drugom ako to nema, ako to nema u sebi i ako to ne zna ili ne želi dati. Djecu se može prevariti, ali im se ne može dugo glumiti. Ona osjećaju ono što uistinu zrači iz njihovih bližnjih. Odgojni pristup prilagođavati razvojnoj fazi odrastanja djeteta Postoji nekoliko podtipova obitelji koje svojom patologijom ili odgojnim pristupom po- većavaju rizik skretanja prema uzimanju droga. Ta se skretanja najčešće počinju događati nakon puberteta. Kao što se iz različitih smjerova može na koncu stići na isto, krivo mjesto, tako i obitelji na vrlo različit način čine greške kojima ugrožavaju mentalno zdravlje i zdravo odrastanje svoje djece. Tako neke obitelji različitim mehanizmima ubrzavaju separacijski proces ili ih djeca zbog patnje što prije žele napustiti, a neke obitelji otežavaju osamostalje- nje djece osobito kada se taj proces počne ubrzavati u adolescenciji. Nastojanje tinejdžera da se makar na silu izbore za više slobode može eskalirati u teške konflikte i potpun prekid komunikacije, nakon čega roditelji više nisu u poziciji da provode nadzor procesa odrastanja. STRATEGIJA SMANJENJA POTRAŽNJE SREDSTAVA OVISNOSTITreće poglavlje 77ŠKOLSKI PROGRAMI PREVENCIJE OVISNOSTI Mudrost roditeljstva posebno se ogleda tijekom adolescencije djece u načinu na koji ro- ditelji uspijevaju održavati optimalan balans između dviju naoko suprotstavljenih stvari: 1. Treba puno senzibilnosti da se taj balans ne poremeti i da se uspješno odradi važna rodi- teljska zadaća: osposobljavanje djeteta za odraslost. Problem s drogom može se dogoditi i u obiteljima u kojima vlada red, pravila i u kojima se roditelji istinski posvećuju bavljenju djecom i skrbe za njih, no ili nemaju u sebi tu intenciju jer zapravo žele za sebe što duže zadržati djecu ili ih naprosto ne znaju voditi prema osamostaljenju. Roditelji moraju voditi računa o tome da u odnosu na dob djece mijenjaju kvalitetu ljubavi koju im pokazuju kao i način na koji s njima ophode. Majke se teško prilagođavaju brzom procesu odrastanja djece. Zbog toga «zaboravljaju» mijenjati stil komunikacije i kvalitetu ljubavi, od one zaštitničke, majčinske koja je nužna da bi se malo dijete sačuvalo od svih oblika stradanja, prema ljubavi koja omogućava osamostaljenje. Brojnim stvarima na kojima inzistiraju i koje nameću svojoj djeci, ne povećavajući im prostor za odlučivanje, žele ih okupirati da bi ih i na taj način držali pod kontrolom i ujedno zaštitili od vanjskih utjecaja. Ako se i radi o strahu roditelja da će izgubiti «svoje dijete», a time i glavni i najdraži sadržaj bavljenja, a istovremeno ne razmišljati o posljedicama koje se mogu dogoditi ako im dijete nikada ne odraste i ako se ne osamostali, nije znak mudrosti roditelja. Odrastanje i separacija nakon puberteta proces je koji traje nekoliko godina. Ako cijelo to vrijeme dijete nepotrebno gušimo prejakom kontrolom, posesivnom ljubavi, ako se i dalje prezaštitnički postavljamo nastojeći da ono i dalje što više bude uz nas, a što manje vani s vršnjacima, tada ga prikraćujemo u procesu normalne socijalizacije. Nadzor procesa odrastanja u mla- denačkoj dobi ne bi smio biti takve prirode da u djeci stvara osjećaj krivnje kad požele izlaziti s prijateljima. Na nešto drukčiji način javljaju se teškoće tinejdžera čiji su roditelji autoritarni i koji krutim pravilima opstruiraju put u samostalnost. Oni mogu biti u dvojbi: odreći se zbog mira u kući i izbjegavanja konflikta izlazaka s vršnjacima, a time i svoje samostalnosti ili pokušati na silu, ratom s roditeljima izboriti se za prostor i slobodu odrastanja. Posebno je složena situacija u obiteljima u kojem jedan roditelj nameće svoj autoritarni model, a drugi se roditelj tome istom silom suprotstavlja i obično «kompenzatorno» po- staje prema djetetu previše popustljiv. To može uzrokovati neugodnu, konfliktnu situaciju među roditeljima, koju tinejdžer može vješto koristiti da bi, dok se oni svađaju, «pobjegao van», u prostor slobode. STRATEGIJA SMANJENJA POTRAŽNJE SREDSTAVA OVISNOSTI Treće poglavlje 78 ŠKOLSKI PROGRAMI PREVENCIJE OVISNOSTI Nastojanje da se održi potpuna ili prejaka kontrola kojom se koči i nepotrebno usporava proces odrastanja i odvajanja tinejdžera od sustava kontrole obitelji i roditelja, često iza- ziva frustracije i konflikt.